Savjet ministara samo što je, eto, potvrđen krajem prošle sedmice u parlamentu, početkom ove je po hitnom postupku usvojio Nacrt budžeta za 2011. godinu. Svaka čast, zaslužili su prvu stranu u novinama. Kažu ministri puni nekakve nove energije da tu neće stati i da to nije sve.
Kako je tim Vjekoslava Bevande startao sa zakašnjenjem nekih 16 mjeseci nakon izbora, plus minus koju sedmicu, odlučili su jednoglasno i novi i stari ministri da budžet od oko 1,25 milijardi hitno proslijede i Predsjedništvu, da ga tri člana preračunaju, analiziraju i upute poslanicima na usvajanje.
Da ovaj put ne bi bilo zabune, budžet je poslan službeno, po proceduri i kuriru, a ne kao pred Novu godinu, kada se nije znalo ni ko ga je sastavio, ko je i po kome poslao Nacrt budžeta iz Ministarstva finansija članovima kolektivnog šefa države na usaglašavanje.
Samo se načulo da su nekakvi papiri puni tabela s rashodima i prihodima u koverti završili kod Željka Komšića, a ovaj ih je svojeručno ovjerio te poslao u parlament, i to u oba doma, koji su onda sve usvojili zadnji dan prošle godine, kako bi 22.000 državnih službenika uspjelo dobiti januarsku platu.
U svoj toj brzini neko se preračunao, valjda sada već bivši ministar Dragan Vrankić, pa je u tom budžetu bilo više 103 miliona KM na onoj potrošenoj strani, pa su, normalno, počela politička i lična prepucavanja na temu treba li i šta uopšte štampati u službenim novinama.
U međuvremenu, dok je ta rasprava trajala, BiH nije vraćala dospjele rate ino-kredita, činovnici su radili i po "debelom minusu" bez plate, a vojska je ostala bez najboljeg helikoptera i bez goriva za one što su još u jednom komadu.
Ali je zato sastavljen Savjet ministara s novim ministrom finansija Nikolom Špirićem, koji je, po vlastitom priznanju, čitav produženi vikend od petka do ponedjeljka računao, računao, računao po novim standardima i izračunao da je ipak potrošeno manje 103 miliona KM od one verzije koju je "gurao" njegov prethodnik Vrankić. Što će reći, tih para, stotinak miliona, nema, pa nek sad poslanici ostanu i čitavu noć da računaju po kojim god hoće standardima.
Kako sada stvari stoje, velike su šanse da baš ovaj prijedlog budžeta konačno bude i usvojen i odštampan do kraja mjeseca kako bi službenici napokon dobili platu i vojska gorivo i hranu jer u njemu para za nešto drugo i nema niti dobre ideje kako do njih doći.
Može nas spasiti jedino MMF, poručuje Vjekoslav Bevanda, okrivljujući vlast u Federaciji da je srušla povoljne aražmane s tom međunarodnom finansijskom institucijom, koja je spremna u BiH plasirati kredite po 1,3 odsto kamate, ali za uzvrat fino napišu, nacrtaju ako treba u budžetu, kako će pozajmljeni novac i uredno biti vraćan.
Ma koliko u stvari smiješno izgledala vijest kako se po hitnom postupku usvaja budžet za prošlu godinu da bi se napravila bila kakva osnovica da se može, kažu ministri, ubrzano krenuti u izradu budžeta za ovu 2012. godinu, ona je realna slika ukupnog stanja u kojem se nalazi BiH, država sa teškom prošlošću i neizvjesnom budućnošću.
Bevandin tim će, izgleda, u samo mjesec dana uspjeti sastaviti dva budžeta, mada i ovo što je uradio s prošlom godinom, ako prođe parlament i službene novine, biće dosta za čitavu godinu, jer se može onda BiH do decembra privremeno finansirati. Mada, ne treba ni pretjerivati...
Ali evo, ima nekoliko sedmica, tačnije nakon dogovora šestorice lidera, stvari se pomjeraju, osjeti se nekakva nova snaga u Savjetu ministara, možda i zato što su na samom početku mandata željni akcije, usvojena su čak i dva zakona iz takozvanog evropskog paketa, o popisu stanovništva i državnoj pomoći, što je pozdravljeno velikim aplauzima i od ovdašnjih zastupnika međunarodne zajednice po ambasadama.
Doduše, kada je riječ o Zakonu o popisu, tačnije implementaciji njegovih rezultata u entitetske institucije vlasti, bilo je degutantno slušati izjavu Šefika Džaferovića, koji je pokušao objasniti zašto je SDA odustala od famoznog člana koji je predviđao da će, bez obzira na rezultate popisa, u procesu formiranja vlasti biti primjenjivani rezultati iz 1991. godine.
U ustavima entiteta postoji odredba koja definiše kako se formira vlast bez obzira na rezultate novog popisa, kaže hladno Džaferović. Baš kao da u protekle dvije-tri godine, koliko traju natazenja oko tog člana, nikada nije rekao da kompromisa i odustajanja nema, kako je SDA odgovorna stranka koja neće dići svoj glas za legalizaciju etničkog čišćenja. Za to su optuživali stranke iz Republike Srpske, koje su bile protiv da Zakon o popisu uopšte reguliše pitanje formiranja vlasti. Ali valjda je i to nekakva politika teško razumljiva i samom Džaferoviću.
Baš kao što je teško razumjeti politiku partije Mladena Ivanića, koja je sazvala više konferencija za štampu i napisala saopštenja za javnost u posljednjih petnaest dana nego čitavu prošlu godinu pokušavajući ubijediti javnost kako je u stvari Zakonom o državnoj pomoći SNSD prenio još jednu nadležnost Republike Srpske na nivo BiH.
Ništa više neće biti isto, bio je slogan te opozicione kampanja zasnivane na višegodišnjim stavovima SNSD-a da je Sarajevo od Banjaluke dobilo i previše nadležnosti i to baš za vladavine Ivanića i Dragana Čavića, pa su pedepeovci dočekali svojih pet minuta da uzvrate istom mjerom. Ali, previdjeli su činjenicu da je i njihov poslanik u parlamentu BiH glasao za osporavani zakon, pa su tvrdnje kako se radilo o čistoj tehničkoj grešci djelovale blesavo, baš kao i Džaferovićeva pravdanja o popisu.
U principu, nešto se kao dešava. Ostalo je još da se lideri dogovore šta uraditi s presudom u slučaju "Sejdić i Finci", u stvari kako je ugurati kao amandman na postojeći Ustav, pa da Bevanda po vlastitoj računici do maja zvanično aplicira za kandidaturu BiH u Evropskoj uniji. Vidjećemo.