Svijet je u posljednjih nekoliko mjeseci bio suočen s finansijskom krizom koja je mogla uzrokovati ozbiljne i dugoročne posljedice po realnu ekonomiju. Te posljedice nisu zaobišle ni zemlje koje su uključene u proces proširenja Evropske unije, zemlje zapadnog Balkana i Tursku. Globalna dešavanja su umanjila aktivnosti kreditiranja unutar finansijskog sektora i uzrokovala usporenje ekonomskog rasta.
Evropska unija nije ostala indiferentna prema teškoćama s kojima su se suočile buduće zemlje članice. Zato je Komisija predložila da one budu uvrštene u Plan za ekonomski oporavak, koji je predstavljen krajem novembra 2008. godine, kako bi se pokazala solidarnost.
Komisija preusmjerava 120 miliona evra zemljama ove regije kako bi u 2009. godini preduzele odgovarajuće mjere kao odgovor na krizu. Ovo bi moglo poslužiti kao osnova za još oko 500 miliona evra u kreditima od međunarodnih finansijkih institucija. Iako talas krize u ove zemlje stiže nešto kasnije, one moraju riješiti pitanje spoljašnjeg debalansa.
Komisija već u potpunosti koristi pretpristupnu finansijsku podršku kako bi odgovorila na ključne izazove u izgradnji države. Izuzetno je važno da se može djelovati i u nepredvidivim slučajevima, kao što je trenutna kriza. Temeljni principi paketa podrške su solidarnost i socijalna pravda - naše djelovanje se mora ubrzati kako bi se pomoglo onima koji su najugroženiji.
U svjetlu krize izuzetno je važno da postoji stalni pristup sredstvima finansiranja kako bi se sačuvala radna mjesta i ekonomski rast. Jedan od važnih ciljeva prioritetnog finansiranja od strane EU je da se smanje ograničenja finansijskih institucija u kontinuiranom kreditiranju mikropreduzeća kao i malih i srednjih preduzeća. Ta preduzeća su glavna pokretačka snaga ekonomskog rasta jugoistočne Evrope.
Izgradnja institucija mora postati prioritet kako bi se osnažila ekonomija i povećala njena konkurentnost. Dio sredstava iz Plana za oporavak će biti iskorišten kako bi se kreatorima politika u regiji omogućilo da sprovedu reformu ljudskih resursa i inovacije. To uključuje reformu specifičnih sektorskih politika, koja je usmjerena na definisanje sektora s najvećim ekonomskim potencijalom. U isto vrijeme, razvoj ljudskih resursa se mora odvijati u skladu s potrebama ekonomije.
Evropska unija je tokom 2008. godine intenzivirala rad na poboljšanju energetske djelotvornosti u zemljama članicama EU. Smanjenje potrošnje energije bez smanjenja životnog standarda je jedno od ključnih elemenata ka uspostavi energetskog sistema koji se odlikuje niskim količinama karbona i visokim stepenom zaštite okoline. Očigledno je da određeni značaj treba dati razvoju djelotvornih energetskih sistema u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Shodno tome, obezbjeđivanje finansijskih sredstava za ulaganja u energetsku djelotvornost je dio podrške zemljama zapadnog Balkana i Turske za mjere oporavka.
Kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana, sredstva će takođe biti usmjerena ka ubrzanju sprovođenja neophodnih ulaganja u opštinsku infrastrukturu. Ova podrška je usmjerena na sektor zaštite okoline, saobraćaja, energetike i socijalne zaštite. Zahvaljujući sufinansiranju i mehanizmima bespovratnih kredita, opštine će moći realizovati projekte koje inače ne bi mogle implementirati. To predstavlja mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje boljih uslova za obavljanje poslovnih djelatnosti. Za građane će to značiti unapređenje kvaliteteta usluga socijalne zaštite, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Proces proširenja je jedan od strateških prioriteta Evropske unije. Evropska unija je veoma posvećena unapređenju mira i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi, kao i ekonomskom prosperitetu i boljim mogućnostima za ekonomski rast.
Evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana i Turske predstavlja stvarno ohrabrenje i služi kao snažan podsticaj političkim i ekonomskim reformama. Ipak, važno je paziti da se ne naruši ekonomski razvoj tih zemalja u tranziciji, iako se iste odlikuju visokim stopama ekonomskog rasta. Uz odgovarajuću kombinaciju mjera domaće politike, stalnim i održivim reformama i aktivnostima Komisije zajedno s međunarodnim finansijskim institucijama, može se ublažiti rizik od smanjene ekonomske aktivnosti ili recesije u regiji.
Finansijska kriza je jasno pokazala koliko je jugoistočna Evropa već integrisana u EU. Nove ekonomije ove regije su među najdinamičnijim ekonomijama u Evropi, koja predstavlja glavno odredište za izvoz iz tih zemalja. Ovo pokazuje da proširenje ne uzrokuje problem; naprotiv, proširenje je dio rješenja za ekonomsku revitalizaciju Evrope. Mi dijelimo istu sudbinu.