Politički uspjeh demokrate Baraka Obame, koji se smatra svojevrsnim fenomenom, izazvao je pozitivne reakcije i talas uzbuđenja širom svijeta.
U američku, ali i svjetsku istoriju biće upisan po mnogo čemu: kao prvi tamnoputi kandidat za predsjednika SAD, kao najmlađi kandidat u borbi za ulazak u Bijelu kuću, po svojim stavovima u vezi s Irakom i Iranom...
Njegov uspon od anonimnog političara do demokratskog kandidata za predsjednika SAD pratili su svi svjetski mediji, od Evrope do Bliskog istoka. Nijednom američkom političaru u trci do predsjedničke nominacije nikada ranije nije bilo posvećeno toliko medijske pažnje.
Prema anketama, za njega bi glasali i Evropljani i stanovnici drugih kontinenata, što pokazuje da ga vide kao čovjeka koji bi mogao promijeniti svijet.
On je čovjek koji je već promijenio izgled američke politike u očima svjetske javnosti, ali se postavlja pitanje da li je to dovoljno da se promijeni i kompletan stav svijeta prema SAD. Obama kaže da će o tome suditi istorija.
Bez obzira na to da li će u novembru, kada bude biran novi američki predsjednik, pobijediti republikanca Džona Mekejna, Obama je otišao dalje od bilo koga osvojivši mnoge svojim razumnim stavovima i borbenošću.
Njegova pobjeda je istorijska i zbog toga što se on, za razliku od ostalih američkih političara, nije strogo pridržavao onoga što su savjetovali analitičari i nudio neodređena obećanja o jedinstvu i promjenama.
Iako se mnogi boje da je Obama možda samo još jedan pogrešan korak u uspostavljaju rasne jednakosti u Americi, on za sada mijenja svijet, a možda i poziciju Amerike u njemu.