Potpisivanjem ugovora o formiranju joint venture kompanije "Elektroprivrede RS" (ERS) i "Češke elektroprivrede" (ČEZ) napravljen je prvi korak u realizaciji projekta izgradnje druge faze Termoelektrane Gacko.
ČEZ će, kako je predviđeno, u narednim godinama u kapacitet u Gacku snage 660 mWh investirati ukupno oko 1,5 milijardi evra u idućih nekoliko godina.
Time su na najjasniji način opovrgnute spekulacije o tome da su Česi odustali od investiranja u RS zbog navodno primamljivijih projekata u FBiH. Istina je, naime, da je ČEZ kao najprofitabilnija evropska elektroenergetska kompanija zainteresovana za unosne projekte u oba bh. entiteta - od Gacka, preko Tuzle, Kaknja i drugih.
Koliko bi ta ulaganja značila za privredu cijele BiH, dovoljno je samo navesti da bi cjelokupna investicija bila u nivou godišnjih budžeta entiteta i države. Samo predviđenim pokretanjem druge elektrane u Gacku, čiji je kapacitet duplo veći od postojećeg, biće više nego dovoljno da se trajno riješi elektrosnabdijevanje RS.
Kada se tome doda planirana izgradnja druge faze TE Ugljevik, u koju bi trebalo da uđu Slovenci sa 650 miliona evra, te dugo najavljivani hidroenergetski projekat `Buk-Bijela` kod Foče, jasno da će sada zapušteni istočni dio RS, posebno Hercegovina, u narednim godinama postati jedno veliko gradiliše koje će zaposliti sve domaće građevinske i druge propratne industrijske i uslužne kapacitete.
RS i BiH bi time lako mogle ostvariti davnašnju želju da postanu jedan od regionalnih lidera u izvozu električne energije. Posljedica toga je veći priliv novca koji bi otvorio prostor za značajna ulaganja u neprofitabilne, a prijeko potrebne projekte, poput osposobljavanja domova zdravlja, obnova škola, stanogradnje i slične.
Pred Banjalukom za sada ostaje neriješen problem odnosa s `Hrvatskom elektroprivredom` upravo u vezi s TE Gacko, ali i HE Dubrovnik. Hrvatska je, naime, zbog prijeratnih ulaganja u izgradnju elektrane u Gacku od RS svojevremeno čak zatražila da prekine aranžmane s Česima, dok ne riješe pitanje povrata njihovih ulaganja. Argument vlasti RS je bio da Zagreb nije pokazivao naročit interes za preuzimanje struje iz TE Gacko dok to preduzeće odskora nije smanjilo troškove proizvodnje u kojoj su i oni bili dužni da učestvuju. Troškovi proizvodnje struje u TE su sa ranijih 12 feninga po Wh smanjeni na 6,6 feninga, što je trenutno niže od tržišne cijene u okruženju.
Taj spor bi se, kako stvari stoje, najprije mogao riješiti svojevrsnom kompenzacijom, pošto RS, s druge strane, optužuje `Hrvatsku elektroprivredu` da je narušila prijeratne odnose raspodjele struje iz HE Dubrovnik, čime je Banjaluci nanesena šteta od preko 150 miliona KM.