Kolumne

Holandski sindrom

Tadej Labernik

Vreme pred izbore, bili državni, bili lokalni, posebno je vreme. Zato je i ograničeno. Svi koji se nateču u borbi za vlast planiraju kojim potezima, po njihovom uverenju, mogu ubediti birače da im daju svoj glas, u samoći izbornog mesta. Ocenjivanje opšte klime u predizborno vreme, naravno je nerealno, a i nekredibilno. A dolevanje ulja sa strane u političku borbu za vlast može isprovocirati i neplanirane činove. Zato je staro pravilo da gosti u zemlji ćute i posmatraju. Ipak, bar što se regiona tiče pojedini instruisani pojedinci uzimaju sebi za pravo da pokušavaju usmeravati demokratske tokove prema vlastitim preferencijama. U suštini neformalnim stazama dodavaju primedbe koje dižu neplanirane tenzije. One se odmah okarakteriziraju kao protivreformske, protivevropske, nacionalističke.

Ovih dana briselskim kuloarima kruži informacija da će biti Bosna i Hercegovina ponovo aktuelna za vreme češkog predsedavanja EU, posle francuskog. Putovanje aktuelnog visokog predstavnika evropskim metropolama bilo je uspešno. Uverio je svoje sagovornike da je BiH problem, da u javnosti koristi tvrdu retoriku, da vraća reformske procese na početne pozicije, da je još dominantna nacionalistička tematika. itd. U biti došlo je i rešenje, posle OHR-a, Evropska unija preuzima vodeću ulogu u BiH. I zato mora biti EU spremna; jer će doprineti unapređenju života građana koji traže normalan, evropski način života. Takve zapravo ideološke parole doprinose idealiziranju Evropske unije, gde ne postoje kriterijumi u državama članicama o tome šta je normalno, a šta je evropski način života. Da li je masovni odlazak Poljaka u Veliku Britaniju u potrazi za poslom, ili masovna najezda Roma iz Rumunije u Italiju ili nešto treće? Možda civilna inicijativa iz Kelna u Nemačkoj koja se protivi gradnji džamije u tom gradu? Ili možda standard života u Slovačkoj?

Isticanje takvih parola ne može uveriti nikoga, ni građane ni političare, jer dobro znaju i to još pre pada berlinskog zida šta zapravo znači Evropa, jer su je mnogi iz ovih prostora i izgradili. Dok su Španci bili još pod fašističkim režimom generala Franka i Slovaci u bratskom zagrljaju Sovjetskog Saveza. I jedni i drugi svako jutro su se budili slušanjem novih parola o najboljem od svih svetova i neprijateljima iza granica.

Što se tiče promocije Evropske unije kao globalnog igrača Brisel planira iduće godine potrošiti oko osam milijardi eura, i to od Latinske Amerike do Afrike, Kariba, Rusije. Oko 300 miliona evra potrošiće ambasade EU, a budžet za informacijske aktivnosti koje će pomoći prodavati sliku EU kao globalnog igrača iznosi oko 69 miliona eura. Za potrošnju takvih suma, naravno, treba i mnogo mašte i mnogo više intelektualnog rada, a ne praznih rečenica i socrealističkih plakata.

Evo još jednog primera evropskog načina, koji je neprikosnoven evropski standard. Konsenzus. Sve zemlje članice moraju se složiti oko svake odluke. U primeru odmrzavanja sporazuma sa Srbijom svi su bili za odmrzavanje, osim Holandije. Holandija uslovljava odmrzavanje dok dvojica haških optuženika ne budu pred Sudom. Holandija, naravno, ovo uslovljava zbog svojih unutrašnjih problema i tako neposredno određuje i stav Evropske unije, uprkos tome da time šteti i regionu i Srbiji i svim ostalim članicama EU. Italijanski FIAT, naime, za konačni ugovor sa "Zastavom" čeka samo na odmrzavanje sporazuma EU - Srbija.

Drugi primer sukoba interesa dogodio se pre par dana u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju. Tamo je jedan drugi Holanđanin, generalni sekretar NATO saveza Jap de Hop Shefer kritikovao evropski sporazum sa Rusijom oko Gruzije kao neprihvatljiv za taj vojni savez, jer navodno daje previše manevarskog prostora Moskvi. Kritikovao je, verovatno po instrukciji kuma s one strane okeana, globalnog igrača Evropsku uniju i Francusku, kao autora, koja pokušava samostalno da određuje svoje interese sa svojim prirodnim partnerom Ruskom Federacijom.

U Sloveniji su u nedelju parlamentarni izbori. Na završni skup Stranke socijalnih demokrata u Ljubljanu došao je i predsednik Stranke evropskih socijaldemokrata Danac Pol Rasmusen. Došao je kao socijaldemokrata, a ne kao predstavnik države na čijem čelu Vlade je bio devet godina. Podržao je, dakle, bratsku stranku koja deli iste političke ideale. U intervjuu ljubljanskom "Delu" on je istakao da su ovi izbori u Sloveniji odlučujući za socijalne demokrate Evrope, koji su u proteklim godinama gubili izbore u svojim zemljama. Ako Slovenci glasaju za socijalnu demokratiju biće to dobar znak za sve! I ovo je evropski način i u životu i u politici. Vrlo transparentan i normalan.

Najčitanije