Ne znam da li mi je ovo pričao "uvrnuti pjesnik" i boem Branko Čučak ili neko od onih "starih" Sarajlija. Desilo se u Sarajevu jednog dana osamdesetih godina.
Ulazi alkos u gradski autobus, već podobro pripit. Staje iza leđa vozaču, ljulja se na nogama i stalno nešto dobacuje. Vozač ga opominje: "Molim Vas, idite u zadnji dio vozila!" Pijanac ne reaguje. I tako nekoliko puta. Utom se vozač sagnu i pođe rukom ispod sjedala, tobože da će izvući kakav pajser, kad se pijanac u tren otrijezni: "Šta se praviš neka inicijativa, kad si samo obična konfuzija?!". Ovako bi se moglo opisati trenutno stanje pregovora političkih stranaka u BiH u vezi s implementacijom presude "Sejdić i Finci". Pregovori o presudi "Sejdić i Finci" samo su još jedna loša politička predstava sa mnogo lažne inicijative i malo više konfuzije.
Prvi i drugi briselski pregovori završeni su potpisanim sporazumom o principima, ali bez konačnog rezultata. Čekajući treći sastanak u Briselu, čini se da smo u još većoj konfuziji nego što smo bili na početku pregovora. Čim su se vratili u BiH, pojedini učesnici briselskog sastanka okrenuli su se protiv njega. Lider SBB BiH odmah je na povratku iz Brisela, na konferenciji za štampu izjavio da je ova stranka glatko odbila "matematičku, etničku ili bilo kakvu podjelu FBiH nadvoje", jer "ne želimo da neko u tom kontekstu dobije hrvatski entitet ili ne daj Bože, muslimansku fildžan državu". SBB BiH se izjasnila protiv sporazuma koji su predložili HDZ i SDA u Briselu i zatražila povratak na elektorski model koji je svojevremeno predložila EU. SDP BiH i SBB BiH su nakon Brisela iz uskostranačkih razloga okrenuli ćurak, a ne iz principjelnih političkih razloga, samo da ne bi dali prednost baznom prijedlogu SDA i HDZ, kao zajedničkom dogovoru u pregovaračkom procesu sedmorke. Na drugom sastanku u Briselu, federalni partneri su na samom sastanku pokrenuli ponovno razmatranje indirektnog načina izbora članova Predsjedništva BiH, iako je jedan od opšteprihvaćenih principa u potpisanom papiru sa prvog sastanka, direktni izbor članova Predsjedništva BiH u oba entiteta. U dosadašnjim razgovorima političkih stranaka razmatrano je nekoliko različitih izbornih modela, od kojih su u završnici na stolu bila tri: elektorski model EU, prijedlog HDZ BiH i SDA o dva izborna područja i model minimalne multietničke zastupljenosti dva HDZ-a i SDA. Zanimljivo je kako su se od početka stranke odnosile prema ovom pitanju. Prošle godine SDP BiH i HDZ BiH sklopili su sporazum o ustavnoj reformi i implementaciji odluke "Sejdić i Finci", po kome bi se birala dva člana iz dva naroda u parlamentu BiH. Nakon što je jedan broj članova Predsjedništva SDP BiH odbio prihvatiti ovaj sporazum, Predsjedništvo SDP BiH donosi zaključak kojim reafirmiše svoje ranije stavove o izboru "jednog predsjednika u pralamentu BiH i uvođenje četvrtog ravnopravnog kluba u drugi dom (Dom naroda) Parlamentarne skupštine BiH". SDA je u avgustu ove godine, u razgovoru sa HDZ BiH, prvo predložila izbor jednog predsjednika u parlamentu BiH, ali je odmah odustala od toga. HDZ BiH je usaglasila više različitih modela, jedan sa SDP BiH, drugi sa SDA, treći sa HDZ 1990, među kojima su bili direktni i indirektni izbor. Stranke iz RS su od početka imale jedinstven stav, koji nisu mjenjale. Frapantna je promjena koncepcija koje su zastupale pojedine stranke u ovom pitanju: jednom su za direktan izbor, drugi put su za indirektan, jednom su za jedan model, drugi put su za drugi model, i taman kad se usaglasi određeno većinsko rješenje, neka stranka iskoči iz sporazuma. Mnogo je stranačkog taktiziranja, a malo odgovornosti za globalno rješenje problema.
U međuvremenu smo dobili i nove prijedloge. Prema izjavama domaćih pregovarača, EU priprema prijedlog koji predstavlja refleksiju svih dosadašnjih razgovora, prema kome bi jedan član Predsjedništva BiH bio kandidat koji dobije najveći broj glasova u FBiH, a drugi bi bio iz druge etničke grupe ili iz reda ostalih, koji dobije većinu glasova u onih pet kantona iz kojih ne dolazi prvoizabrani kandidat. Emil Vlajki, potpredsjednik RS, kao privremeno rješenje presude predložio je da svaki glasač prilikom glasanja za člana Predsjedništva BiH naznači svoju nacionalnu pripadnost, pa da se onda iz ukupne mase glasačkih listića izdvoje oni na kojima je naznačena nacionalna pripadnost Hrvat, pa bi kandidat koji je dobio najveći broj hrvatskih glasova postao i član Predsjedništva BiH. Prijedlog nije praktičan, jer ne može spriječiti glasače de lažiraju nacionalno opredjeljivanje. Sve federalne stranke su o ovom važnom pitanju pokazale nedopustivu nedosljednost, dijametralno isključive i različite pristupe, bez imalo opravdanja i odgovornosti za ovako radikalne političke zaokrete. Sve bi ovo danas bilo mnogo lakše da nije bilo izbornog inženjeringa SDP BiH za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH ili da je prije sedam godina usvojen aprilski paket ustavnih promjena. Za to vrijeme, nova politička magla pada na javnost. Sada se glavna politička bitka vodi za autorstvo ponuđenog rješenja. SDA, SDP BiH i SBB BiH ne žele prihvatiti nijedan prijedlog koji bi ponudila ona druga stranka. Zato grozničavo traže da Brisel ponudi rješenje, jer samo tako sve stranke to mogu prihvatiti, a da kod kuće ne budu optužene za nacionalnu izdaju, politički poraz, pobjedu druge strane ili političku prevrtljivost. Mora se prestati s takvom autodestrukcijom političkog života.
Nama ne trebaju ni "bengalski tigrovi" ni "bosanski zmajevi" da se bore za BiH, već odgovorne domaće "političke životinje". Da je neke više pravde, ovaj problem trebalo bi zajedno da riješe SDP BiH, koji je dijelom odgovaran za njega, i dvije najjače hrvatske stranke. U novom opšteprihvaćenom izbornom modelu rješenja presude "Sejdić i Finci", svaka će od ovih stranaka moći slobodno izabrati svog kandidata na izborima, bez izbornog inženjeringa. Novi demokratski evropski izborni kasino biće rotirajući izborni bubanj, u kome će izbori biti narodna igra kao što su loto i bingo. Sada nacionalne manjine, Ostali i svi drugi građani u BiH, mogu malo da odmijene konstitutivne veličine na državnom trosjedu. Na političkom tržištu skočiće cijena brojnim političkim kaskaderim spremnim da igraju dublere dosadašnjih konstitutivnih izabranika. Lako se može desiti da u Predsjedništvu BiH ne bude izabran neki član iz tri konstitutivna naroda, pa nek se onda oni žale sudu u Strazburu.
Za člana Predsjedništva BiH iz RS može biti izabran svaki građanin, Hrvat, Jevrej ili Crnogorac koji dobije podršku većinskih Srba. To će samo učvrstiti bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti. U FBiH Desnica Radivojević, Srbin, može biti izabran na mjesto Bošnjaka pravoslavne orijentacije, Hrvat Ivica Šarić za Bošnjaka katoličkog zakona, a Hrvati mogu izabrati crnca za hrvatskog člana, kao onomad kad su dr Benjamina Markina, ljekara iz Mostara, porijeklom iz Gane imenovali u ime HDZ BiH za ambasadora BiH u Japanu. Na bazi ovih ustavnih promjena BiH može dobiti i prvog crnog predsjednika. Mladi "Afrobosanac" nigerijskog porijekla, Faruk Tokumbo Shokunbi, zvani "Krajiški Obama", SDP-ov odbornik u lokalnoj skupštini u Bihaću, zasad ima najveće šanse. Tako ćemo dokazati da smo multietnička, multikonfesionalna i multikulturna zemlja, a ne zaštićeni rezervat tri konstitutivna naroda. Putuj Evropo, eto nas, stižemo!