Marek, šesnaestogodišnji Rom iz Ostrave, u istočnoj Češkoj, je nezaposlen, a njegove šanse da nađe posao su slabe. Poput mnogih njegovih prijatelja Roma, Mareku je bilo dopušteno da pohađa tek specijalnu školu za djecu s poteškoćama u učenju. Stoga je, nakon završenih devet godina slabog školovanja, napustio školu, a zbog slabih kvalifikacija ne može naći posao. Sljedeća adresa na koju se on obraća je Služba za zapošljavanje, kako bi dobio pomoć za traženje posla, dok će njegovi roditelji primati socijalnu pomoć na račun njega.
Marekova priča je slična pričama skoro devet miliona Roma u centralnoj i istočnoj Evropi - najsiromašnijih građana na kontinentu. U zemljama u regiji s rastućim prosperitetom većina Roma je isključena - ne osjećaju posljedice ekonomskog rasta, bez javnih usluga i šansi da rade i pristojno žive. U isto vrijeme, Evropa propušta da upotrijebi ove radnike sa svojih prostora, koji bi mogli popuniti radna mjesta koja trenutno popunjavaju strani radnici.
Evropsku komisiju i francusko predsjedavanje EU treba pohvaliti za sazivanje samita Roma ove sedmice u Briselu s ciljem sagledavanja načina na koje Evropa može poboljšati integraciju Roma. S naše strane, češka vlada, koja će preuzeti predsjedavanje EU od Francuske sljedećeg januara, i Svjetska banka pozdravljaju zahtjeve iz cijele EU za uključivanjem Roma na nivou EU. Posebno smo zadovoljni uključivanjem zemalja koje još nisu članice EU, poput zemalja zapadnog Balkana.
Ovosedmični samit bi trebalo da se nadoveže na inicijativu Decenije uključivanja Roma, koja je pokrenuta 2005. godine kao forum za razmjenu znanja i kritički pregled iskustava međunarodne politike u cilju postizanja konsenzusa za aktivnosti u cijeloj Evropi. Davanje jednakih šansi Romima zahtijeva političku opredijeljenost, te institucije i pristupe koji djeluju u korist Roma. Vjerujemo da će do stvarnih promjena doći kada se pitanje njihove isključenosti pomakne s margina socijalnih diskusija u centar donošenja politika.
Kako Romi mogu učestvovati u sve većem prosperitetu Evrope?
Prvo, treba da prevaziđemo i birokratske i diskriminatorne barijere koje drže Rome van društvenih tokova tako što ćemo osigurati da javne politike i usluge djeluju u korist Roma. Ako politike obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja ne posmatramo kroz prizmu isključivanja Roma, pojedinačni projekti će imati samo marginalni efekat.
Drugo, Romima treba stručnosti koje će im omogućiti da se uključe u društvo. Kako predstojeća zajednička studija Svjetske banke i češke vlade pokazuje, češka kancelarija za zapošljavanje je i dalje nepripremljena za zapošljavanje socijalno isključenih Roma. Barijera je mnogo. Gotovo polovina odraslih Roma koji žive u predgrađima jedva da zna čitati i pisati. U isto vrijeme, potražnja za tim radnicima s tek osnovnim vještinama je vrlo mala i u daljem padu. Rezultat je nepodudarnost u ponudi i potražnji radnih mjesta, koja ostavlja Rome i dalje van ekonomskih i društvenih zbivanja.
Treće, roditelji moraju podsticati svoju djecu poput Mareka da ostanu u školi dok ne steknu kvalifikacije potrebne na tržištu rada. Mnoge zemlje širom svijeta, od Meksika i Velike Britanije do Njujork Sitija, koriste projekte uslovnih gotovinskih transfera koje roditelji primaju kao mjesečnu stipendiju ako djeca ostaju u školi. Djeca dobijaju time što i dalje pohađaju nastavu, a društvo je na dobitku jer se uspostavlja bolja kvalifikacija radne snage. Vrijeme je da ispitamo korisnost ovog pristupa za Rome u Evropi.
Vidimo neke obećavajuće znake. Pokrenut 2005. godine, Fond za edukaciju Roma je izgradio pozitivno iskustvo o tome kako na najbolji način promovisati pristup Roma obrazovanju - od vrtića do univerziteta. Kreatori politike u Evropi bi trebalo da iskoriste to znanje. U Češkoj, Vlada je nedavno pokrenula Agenciju za socijalno uključivanje da radi na lokalnom nivou na razvoju usluga integriranog uključivanja Roma kroz jačanje partnerstva između opština, kancelarija za zapošljavanje, škola, organizacija građanskog društva i ostalih. Bitno je sprovesti ocjenjivanje efektivnosti tih i drugih inovativnih politika i institucija. Praćenje kako Romi žive i da li programi imaju uticaja na njihov život zahtijeva pristup podacima. Nažalost, trenutno stanje podataka je potpuno neadekvatno za praćenje napretka. Podstakli bismo Evropsku politiku o uključivanju Roma da usvoji mjerljive indikatore i ciljeve i time da snažan podsticaj za prikupljanje podataka i monitoring i ocjenjivanje.
Za ostvarivanje napretka na integraciji Roma, politički lideri bi trebalo u narednim godinama da objedine političku volju, sposobne institucije i potrebno znanje. Značajna sredstva su već data za ovu namjenu kroz EU strukturalne i pretpristupe fondova, ali aktivnosti na nacionalnom nivou su često tek sporadične i razjedinjene. Svjetska banka je opredijeljena da doprinese svojom globalnom ekspertizom na razvoju politika socijalnog uključivanja koje bi podržavale efektivna politička rješenja.
EU je unija zajedničkih vrijednosti. Princip jednakih mogućnosti za sve je srž tih vrijednosti, a Evropa se ponosi time da je odmakla dalje od većine ostalih zemalja u svijetu na pružanju jednakih mogućnosti svojim građanima. Ipak, svjesni smo da su mnogi Romi u Evropi, poput Mareka, i dalje izostavljeni. Ono što predstoji cijeloj Evropi - vladama, evropskim institucijama i građanima - je da rade dalje u pravcu ostvarivanja zajedničke vrijednosti jednakih mogućnosti.
(Džamila Stehlíková je ministar za ljudska prava i manjine Češke Republike, a Shigeo Katsu je potpredsjednik Svjetske banke za regiju Evrope i centralne Azije)