Prošle su gotovo četiri godine otkako je Evropski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu "Sejdić i Finci" protiv Bosne i Hercegovine.
Ovom presudom odlučeno je da su neke odredbe državnog Ustava u suprotnosti s Evropskom konvencijom za ljudska prava, te da ih treba izmijeniti. Svim pripadnicima etničkih i manjinskih grupa, u koje spadaju i romska i jevrejska zajednica, bez obzira da li su deklarisali svoju pripadnost ili ne, još je zabranjeno da budu izabrani na neke od najviših funkcija u vlasti.
Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) pokrenuo je ovo pitanje još u svom finalnom izvještaju o općim izborima 2002. godine, te ponovno u svojim preporukama koje su uslijedile nakon zadnjih općih izbora 2010. godine. U prvoj preporuci sadržanoj u ovom, drugo pomenutom, izvještaju, naglašeno je da "svi građani Bosne i Hercegovine treba da imaju pravo da se kandiduju za bilo koju funkciju i da glasaju na ravnopravnoj osnovi u skladu s obavezama OSCE-a i međunarodnim standardima za demokratske izbore". Ali, ova neravnopravnost u smislu demokratskih prava među građanima u Bosni i Hercegovini i dalje je prisutna.
U duhu predstojećih općih izbora, koji će se održati 2014. godine, ovu preporuku i druge prioritetne preporuke još treba implementirati. Neovisno o tome da li je u pitanju neslaganje među političkim strankama, nesposobnost postizanja kompromisa ili su u pitanju drugi stranački interesi, ili jednostavno ne postoji politička volja, to ometa napredak ove države na putu ka integracijama u vrijeme kada druge države u regiji napreduju.
Pored izmjena koje je potrebno uvesti na temelju presude u predmetu "Sejdić i Finci", potrebno je obaviti dodatne izmjene i dopune izbornog zakonodavstva i uskladiti ga s drugim zakonima. Najviši državni sud je izrekao dvije presude kojima su dijelovi Izbornog zakona proglašeni neustavnim. Prošle godine međuresorna radna grupa, parlamentarna komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva pravde i Centralne izborne komisije, je pripremila 28 izmjena i dopuna Izbornog zakona, ali niti jedna od njih se ne provodi. Centralna izborna komisija je ukazala na još nekoliko tehničkih područja gdje bi trebalo izmijeniti i dopuniti Izborni zakon kako bi se povećala sveukupna transparentnost i odgovornost u sklopu izbornog procesa. Ovakav trud od strane javnih institucija uložen u poboljšanje izbornog procesa je za svaku pohvalu.
Pored izmjena koje je potrebno uvesti na temelju presude u predmetu "Sejdić i Finci", potrebno je obaviti dodatne izmjene i dopune izbornog zakonodavstva i uskladiti ga s drugim zakonima
Kao jedna od 57 država članica Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, Bosna i Hercegovina preuzela je obavezu prema konceptu sveobuhvatne, ravnopravne i nedjeljive sigurnosti utemeljene na poštivanju zajedničkih vrijednosti. Među njima nalazi se i princip da ne postoji stvarna sigurnost bez potpunog poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ova država je preuzela obavezu i prema principu da ne postoji sigurnost bez razvoja društva utemeljenog na pluralističkoj demokratiji i vladavini prava, kao preduvjetima za daljnji napredak u uspostavi trajnog mira, sigurnosti, pravde i saradnje među suverenim državama.
Mandat ODIHR-a podrazumijeva pružanje pomoći državama u ovim naporima i naš Ured djeluje u partnerskom odnosu s Bosnom i Hercegovinom, kao i sa svim državama članicama, na njihov zahtjev, kako bi im pomogao da ispune ove obaveze.
Parlamentarna skupština, u partnerstvu s Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini i u konsultaciji s Centralnom izbornom komisijom, danas je domaćinom veoma važne konferencije na temu izbora. Inicijativa za održavanjem ove konferencije je veoma dobrodošla. Pitanje koje leži u srcu presude u predmetu "Sejdić i Finci" nije samo tehničko pitanje, već pitanje koje podrazumijeva i dublje reforme, prvenstveno Ustava i izbornog zakonodavstva. Ovo pitanje te pitanja koja su predmetom presuda Ustavnog suda, potrebno je hitno rješavati.
Izmjene i dopune izbornog zakonodavstva potrebno je uvesti na način na koji se mogu usvojiti dovoljno rano kako bi se svim učesnicima u procesu, od izborne administracije, preko političkih stranaka i pojedinačnih kandidata do samih birača, omogućilo da se upoznaju s novim pravilima te kako bi se mogle obaviti potrebne pripreme prije objave predstojećih izbora. Primjeri iz dobre prakse pokazuju kako je takve izmjene potrebno obaviti najkasnije 12 mjeseci prije raspisivanja izbora. Sedamnaest mjeseci preostalo je do održavanja općih izbora 2014. godine - a vrijeme teče.
(Autor je direktor Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava)