Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) prvo su upozorili Predsjedništvo BiH da ističu rokovi za prijedlog i provjeru kandidata za Savjet ministara BiH, pa su onda kazali da je to regulisano domaćim zakonima, te da ne žele da se miješaju u to.
Naviknuta da se trza na svako pismo i saopštenje iz OHR-a, javnost u BiH pomislila je da je visoki predstavnik odlučio da se umiješa u višenedjeljna nadmudrivanja ovdašnjih političara i posredno im poruči kako je vrijeme da konstituišu vlast. Naknadna obrazloženja iz OHR-a upućuju na to da se radilo više o glasnom razmišljanju visokog predstavnika, koji je podsjetio kolektivnog šefa države na važeće zakone zemlje na čijem su čelu.
Sporadično oglašavanje visokog predstavnika do sada je, valjda, imalo za cilj da probudi odgovornost kod domaćih političara da sami u ruke preuzmu sudbinu zemlje u kojoj će biti nosioci vlasti. Kao dobar poznavalac prilika u BiH, Kristijan Švarc-Šiling trebalo bi da zna da se odgovornost kod većine ovdašnjih političara neće probuditi tako što ih on ružno pogleda s vremena na vrijeme, već su mu potrebne i neke konkretne aktivnosti. Njegove oštre izjave, koje nikada nisu pretočene u akciju, do sada su se uglavnom odnosile na nezadovoljstvo retorikom političara iz Republike Srpske ili otvoreno razočaranje ponašanjem parlamentaraca koji nisu usvajali potrebne zakone, kao što je neposredno prije izbora bio slučaj sa Zakonom o lijekovima BiH. Interesantno je da Švarc-Šiling i njegovi savjetnici još nisu primijetili gdje je `zapelo` s konstituisanjem vlasti u BiH, već su se zabrinuli da li će institucije koje provjeravaju kandidate, umjesto OHR-a, obaviti posao na vrijeme.
I dok u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH tvrde kako su obrasce za kandidate uručili članovima Predsjedništva BiH onog dana kada su inaugurisani, te da proces provjere zbog postojeće baze podataka neće biti dug, u OHR-u su zabrinuti, ali ne bi da se miješaju u sektor domaćeg zakonodavstva. Većina zakonske regulative u BiH izašla je iz pravnog odjela OHR-a, pa je nejasno šta je domaće zakonodavstvo u ovoj zemlji.
Visoki predstavnik uz izražavanje nezadovoljstva, zabrinutosti i razočaranja mogao je lako preko svojih ljudi da pošalje poruke onima koji su `kočničari`, osim ako mu, u ovom slučaju, nije jasno mjesto prebivališta `kočničara`, koji nakon niza godina ne sjede u `manjem bh. entitetu`. Jednostavnije ustrojstvo Republike Srpske i jasan izborni rezultat sigurno su olakšali proces formiranja vlasti u ovom entitetu, gdje će do kraja mjeseca biti imenovana i vlada, uz već završen posao u zakonodavnoj vlasti. To što koalicije `štimaju` samo u Sarajevskom kantonu, a u ostalih devet se manje ili više uspješno konstituišu i nadmudruju matematičkim formulama za kandidovanje delegata u Dom naroda FBiH, ne treba da bude problem OHR-a, baš kao što njihov problem nisu ni rokovi za dostavu i provjeru kandidata za Savjet ministara BiH. Njihov problem ovdje je politika istih aršina, na koju će izgleda morati da pristanu.
Nije slučajno što je vlast u RS konstituisana na vrijeme i što vlast u FBiH nije ni na pomolu, a time ni na nivou BiH. Političari iz RS ovu su partiju odigrali dobro i pokazali kako se vječitim negiranjem svega što je državni ili projekat međunarodne zajednice pravi medvjeđa usluga samom sebi. U zamku su ovog puta upali političari iz FBiH, nenaviknuti da s druge strane stola imaju nekoga ko hoće da radi u zajedničkom interesu, ili barem govori da hoće, ali nema nijednog jedinog dokaza da je suprotno. Ukoliko se federalni partneri, kako ih s druge strane entitetske linije zovu, uskoro ne dogovore, moraće da ponesu teret koji su političari iz RS godinama (s pravom) nosili.
Da se u FBiH redovi konsoliduju govori i kandidatura Adnana Terzića za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. On je sasvim prihvatljiv za Stranku za BiH jer su već duže vrijeme na istom fonu, a Terzić je prihvatljivo rješenje za smirivanje duhova u dobro poljuljanoj SDA. Ovo je bio najbolji način da se loptica konačno prebaci na SNSD, koji ovu kandidaturu nikada neće podržati, a tada mogu postati krivci i za one koji `ne bi da se miješaju u domaće zakonodavstvo`.
Naredna nedjelja mogla bi riješiti enigmu konstituisanja vlasti u BiH, ali i ukupan odnos političkih snaga dva entiteta. To, nažalost, neće mnogo pomoći običnim smrtnicima koji čekaju kraj još jedne postizborne sapunice.