Država, čiji zakoni i propisi služe najviše za to da ih ignorišu i krše oni koji ih kreiraju, ničim izazvana našla se u situaciji da uslovljava zajednicu od 27, a uskoro i 28 zemalja.
Skori ulazak susjedne Hrvatske u Evropsku uniju institucije vlasti Bosne i Hercegovine dočekuju spremne samo u jednoj "oblasti". Definisano je i poznato tek to da će na centralnoj proslavi povodom pridruživanja Hrvatske Uniji, zakazanoj za 30. jun u Zagrebu, prisustvovati članovi Predsjedništva BiH. Sve drugo što se tiče "dolaska" EU na granicu BiH i spremnosti domaćih institucija za tu promjenu još je u fazi dogovoranja, pregovaranja, početka razmatranja i takozvanog implementiranja. Navodno intenzivno pregovaramo da bismo na vrijeme s Hrvatskom potpisali sporazum o graničnim prelazima i novi o pograničnom prometu. Polomismo se i lobirajući da sve članice EU daju zeleno svjetlo za prelazak bh. građana s ličnom kartom preko hrvatske granice i poslije 1. jula. Imamo, kao, dovoljno vremena, još cijelih 40 dana.
To što većinu obaveza, koje je trebalo da ispunimo ne samo zbog proširenja Unije prijemom Hrvatske u članstvo nego i zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji smo prije pet godina potpisali sa službenim Briselom i koji još nije stupio na snagu, nismo ispunili, ne sprečava nas da evropskoj administraciji poručujemo kako zapravo oni nama treba da se prilagođavaju.
U stilu bivšeg poglavara Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića, koji je pripadnike dva konstitutivna naroda u svojoj državi svojevremeno pozvao da se sada oni malo prilagođavaju Bošnjacima, bh. tim za pregovore sa EU nedavno je odgovorio na pismo Stefana Sanina, direktora Generalnog direktorata za proširenje. Pregovarači BiH kažu da zadržavaju poziciju da nakon 1. jula ne dozvole bescarinski uvoz iz Hrvatske i ostatka Unije, a kako bi zaštitili domaće proizvođače uprkos tome što je to Sanino zatražio od bh. vlasti. Kad bi se zaboravilo sve ono što su institucije BiH preuzele kao svoju obavezu u procesu evropskih integracija i do sada nisu završile, moglo bi se reći da je hvale vrijedno ovo istorijsko NE poslato kao odgovor Briselu. Predstavnici vlasti BiH kažu da su spremni pregovarati o slobodnoj trgovini sa Unijom, ali tek kada nam se omogući veći izvoz ribe, šećera i vina. (Kome, ba, da se prilagođavamo, rekao bi Cerić). To što je i sada zanemariv izvoz ovih proizvoda nije pitanje o kojem žele raspravljati bh. pregovarači. Nevoljko kažu tek to da nam je EU postavila prestroge uslove koje domaći proizvođači teško mogu ispuniti jer zadovoljavanje evropskih standarda iziskuje mnogo novca, a mi smo dozlaboga siromašna državica. Umjesto bavljenja činjenicama koje im ne idu u prilog, mnogo se lakše držati parola o odlučnoj borbi radi zaštite domaćih proizvođača i očekivati da zajednica od 28 država, sa tržištem od oko 500 miliona ljudi, pristane na zahtjeve zemlje čija vlast ne provodi ni svoje zakone ni međunarodne sporazume (SSP na primjer) i koja još ne zna koliko ima svojih stanovnika.
Bh. strani mirna je savjest. Ubijeđeni su da nam Brisel zbog trgovine ne može suspendovati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Tvrde da bi sporazum mogao biti stavljen ad acta jedino u slučaju da BiH krši odredbe o zaštiti ljudskih prava. A naša zemlja to, eto, ne čini, mada je proteklo više od tri godine od donošenja presude po kojoj smo bili dužni do sada postupiti i pripadnicima nacionalnih manjina omogućiti da budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda bh. parlamenta.
Ovih podataka, sporednih za predstavnike države koju je neko sa strane morao natjerati i da provede popis stanovništva nakon 22 godine, zato se slijepo drže ucjenjivački nastrojeni funkcioneri EU. Jedan od njih, Stefano Sanino, u pismu upućenom predsjedavajućem Vijeća ministara BiH podsjetio je da smo sami krivi što većinu poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla nećemo moći izvoziti u Hrvatsku od njenog pristupanja EU.
"Do danas Vaša zemlja nije bila u stanju u potpunosti preuzeti zakonodavstvo Evropske unije u vezi sa hranom, veterinarstvom i fitosanitarnim pitanjima i ugraditi ga u važeće zakone u BiH i pored izdašne finansijske podrške EU i stručnih savjeta te praktičnih preporuka koje je Komisija u više navrata izdavala i već nekoliko godina izdaje", poručio je Sanino, kojem je iz Sarajeva službeno odgovoreno da je "BiH do sada ubrzano radila na rješavanju pitanja" u vezi s trgovinom sa EU i da se nadamo da će sve, ipak, biti riješeno u obostranu korist.
Nada još nije napustila ni stanovnike BiH koji žive u pograničnom pojasu prema Hrvatskoj, a čija su imanja sa druge strane granice. Nesmetan ulazak i boravak u Hrvatskoj trebalo bi da im bude omogućen izdavanjem pograničnih propusnica. Ove dokumente državljani Hrvatske uz granicu sa BiH dobijaju od svojih institucija već od 6. maja i važiće im pet godina. Državljani BiH još čekaju svoje propusnice za koje se još ne zna ni koliko će koštati niti im je ko dao garanciju da će im biti obezbijeđene prije 1. jula. Naznačeno je samo to da će za ljude u BiH propusnice biti skuplje od 60 kuna, koliko ih sada plaćaju svojoj državi stanovnici Hrvatske, jer bi po novom sporazumu ove dokumente našim građanima trebalo da izdaju institucije susjedne države. Već je objašnjeno da će nove i modernije propusnice Hrvatske više koštati od ovih starih, odštampanih još 2008. godine i koje sada daju svojim stanovnicima. U isto vrijeme ove iskaznice trebalo je da pripremi i BiH, ali eto, nekako nismo stigli ispuniti preuzetu obavezu iako smo, znate već, "ubrzano radili na rješavanju pitanja".