Kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara, kojeg Predsjedništvo BiH iduće sedmice uputi na potvrdu poslanicima Predstavničkog doma, sigurno neće dobiti maksimalan broj bodova (devet), što već upućuje na novi krug konsultacija i razvlačenje imenovanja izvršne vlasti BiH.
Tri kandidata za mandatara Savjeta ministara BiH na prvi pogled su iznenađenje, jer je očekivano da jednog daju stranke potpisinice platforme, a drugog HDZ BiH, uz podršku HDZ 1990, što su, prema najavama, spremne podržati i stranke iz RS.
Samokandidatura Mladena Ivankovića Lijanovića, predsjednika NS Radom za boljitak, prvo je upućivala na podjelu "platformaša", ali njegovo obrazloženje kandidature lopticu je prebacilo na teren političara iz Republike Srpske.
Lijanović kaže da je odlučio da se kandiduje za predsjedavajućeg Savjeta ministara da bi pružio alternativu stranakama iz RS da podrže njega, umjesto SDP-ovog Hrvata, kako je nazvao Slavu Kukića, kandidata "platformaša". Dok je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija objašnjavao kako je Kukić nestranačka ličnost i ekspert na mnogim poljima, Lijanović je brzo "profaksao" svoju kandidaturu da bi, kako reče, olakšao strankama iz RS.
Predstavnici stranaka RS više puta su ponovili da će na čelu Savjeta ministara BiH podržati predstavnika Hrvata iz hrvatskih stranaka, a o tome su postigli i sporazum sa dva HDZ-a, što je sve ponovljeno i na konsultacijama u Predsjedništvu BiH. Dakle, zna se za koga će ruku dići poslanici stranaka iz RS kada ime jednog od troje kandidata dođe u parlamentarnu proceduru.
Kako stvari sada stoje, najizvjesnija pobjednička kombinacija je 3+3+1, a ovaj broj bodova ili će dobiti Slavo Kukić, kojeg su predložile tri stranke potpisnice platforme, ili Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ BiH, ako se član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović bude držao ličnog, a ne stranačkog stava.
Izetbegović je, prema tvrdnjama predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, kazao da lično podržava Borjanu Krišto za mandatara, a kasnije je i sam pohvalio njen rad u organima vlasti FBiH. Tajno glasanje, ipak, neće biti razlog da se odstupi od stranačkih interesa, ali Izetbegovićeva podrška Kukiću, najblaže rečeno, je neprirodna, pa i smiješna. Poslanici iz RS vjerovatno bi sebi prije ruku odsjekli nego što bi glasali za Kukića, koji im ovakve stavove učvršćuje svojim posljednjim kolumnama objavljenim na ovdašnjim portalima. Ove činjenice bili su svjesni u SDP-u, ali i u SDA, koja stoji iz Kukića, pa su ponudili kandidata koji neće proći ni kod Nebojše Radmanovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ni kod poslanika iz RS.
Lijanović je, vjerovatno, od početka bio svjestan da mu maksimalan broj bodova neće dati nijedan od trojice članova Predsjedništva BiH. Onog časa kada on ne prođe, platforma će se opet ujediniti i to u optužbama kako je član Predsjedništva iz RS imao alternativu da ne podrži Kukića, te da nagađaju kako su predsjednika NS Radom za boljitak mogli podržati i u Predstavničkom domu. To da Lijanovići imaju apetita i da im ambicija ne nedostaje, vidjeli smo više puta do sada, a kristalno jasno je bilo nakon što su se uključili u formiranje vlasti u Federaciji BiH, ali ovog puta igraju i za druge koji su ih uveli u vlast.
Borjana Krišto bi mogla dobiti podršku svih ako bi se stranke ovih dana dogovorile ko će uzeti koji resor u Savjetu ministara. Kada bi mjesto šefa bh. diplomatije pripalo Bošnjacima, odnosno lideru SDP-a Zlatku Lagumdžiji, možda bi iz stranaka platforme čuli neko "zrelo" obrazloženje kako na nivou BiH treba široka koalicija sa dva HDZ-a. Tada bi svima bilo jasno da se ide u matematičku, a ne programsku koaliciju, ako bi se takav savez uopšte mogao osloviti tim imenom. Hrvat iz HDZ BiH na čelu Savjeta ministara, Bošnjak ministar finansija, iz SDA, šef diplomatije iz SDP BiH, na čelu Ministarstva bezbjednosti i dalje Bošnjak (SDA ili SDP), jer je većina direktora agencija iz tog resora iz RS, moguće da bi pravda trebalo da pripadne nekome iz reda ostalih (SDP), a hrvatskom dijelu platforme spoljna trgovina i ekonomski odnosi. Poslije toga ostaje da dva HDZ-a, SNSD i SDS treba da podijele prostala četiri ministarstva. Otprilike bi se na to sveo plan 5 + 5, koji su platformaši dogovarali u zgradi OHR-a. Ovaj plan, zapravo, i ne uključuje SDS, jer se ide na to da vlast formiraju entitetske većine, iako ova stranka sa SNSD-om ima potpisanu platformu o zajedničkom djelovanju u bh. institucijama. Dajući jedno hrvatsko ministarstvo platformašima, HDZ-ovi praktično ni o čemu ne odlučuju, jer potreban je glas samo jednog ministra iz nekog naroda da odluka prođe. Nije teško pogoditi da ove uslove platformaša niko iz drugog bloka neće prihvatiti. Ostaje da tehnički saziv Savjeta ministara BiH radi do daljeg ili da visoki predstavnik opet proglasi neku odluku ili smisli suspenziju neke postojeće, što bi bila više nego rizična repriza. Posebno sada kada je Valentin Incko shvatio i javno izrekao da se Hrvati u BiH ne osjećaju "dobrodošlim u BiH" i da će se potruditi da im promijeni ambijent u sopstvenoj kući prije nego što on ode svojoj sa privremenog rada u inostranstvu.
Od matematičke vlasti gora je programska sa neprovodivim programom, a najgora je tehnička. Po običaju, u BiH se uvijek odluče za najgoru soluciju.