Atmosferi koja vlada posljednjih dana u Bosni i Hercegovini manjka kisika i ona pogoduje samo ljudima za koje se, bez prevelikog medicinskog iskustva, može konstatovati da su bolesni.
Sjaj u očima dok se govori o genocidu, krvi i zločinima nikako nije dobar pokazatelj mentalnog stanja osoba koje o tome pričaju iz dana u dan, iz časa u čas. Da su bolesnici i zločinci oni koji su počinili genocid svima je, valjda, jasno, nejasno je samo dokle će se ovo užasno nedjelo prenositi na sve segmente života današnje BiH i time povređivati rane onih koji su genocid osjetili na svojoj koži.
U vrijeme kada tek formirana vlast treba da se uhvati u koštac s gomilom problema u zemlji, niko ne govori o suštini stvari. Posljednji diplomatski gaf ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja uspio je dodatno zakomplikovati stanje u državi koja je netom izašla iz teškog sudskog procesa vođenog protiv susjedne zemlje. I dok se reakcije na presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SCG još ne smiruju, odnosi dvije zemlje dodatno su opterećeni.
Nedavni miting nezadovoljstva haškom presudom održan u Sarajevu retorikom je više ličio na predizborni skup Stranke za BiH, a to su potvrdili i zahtjevi desetak udruženja, koji su se začuđujuće precizno svodili na izjavu lidera ove stranke Harisa Silajdžića datu neposredno po izricanju presude. Odluka Međunarodnog suda pravde bila je povod za ponovno aktuelizovanje ustavnog pitanja BiH po mjerilima doktora Silajdžića.
Neopterećeni akademskom titulom i državnom funkcijom okupljeni građani na mitingu nezadovoljstva mogli su jasno reći šta se ovdje traži, pa je na jednom transparentu pisalo `Izdaja, ukinite Srpsku`.
I zaista, šta su tvorci ideje `BiH bez entiteta` učinili da to i realizuju i ispune data obećanja glasačima? Zašto nisu iskoristili priliku suđenja u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, zasukali rukave, odriješili kesu i angažovali eksperte da dokazima izdejstvuju presudu koja otvara vrata ukidanju Republike Srpske? Postojanje `entiteta Republika Srpska`, kako to precizno u govoru naglašava Silajdžić, izvor je njihovog opstanka na političkoj sceni BiH, gdje su konstantno na vlasti.
Umjesto da to čine sami, za njihovu ideju bore se Svjetski savez dijaspore, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, razna udruženja i oni koji za njih glasaju. Da se zaista žele uhvatiti u koštac s problemom koji uporno potenciraju, za početak bi mogli učestvovati u razgovoru o promjenama Ustava BiH ili iskoristiti zakonske mogućnosti za pokretanje ustavnih promjena.
Bivši bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, koristeći ono što mu zakon omogućava, u Ustavnom sudu BiH ukinuo je entitetske simbole, a aktuelnom članu Harisu Silajdžiću lakše je otići na sesiju Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, održati zapaljiv govor i podići tenzije u svakako uzavreloj atmosferi. Lakše je dati izjavu medijima da se genocid nastavlja kroz Zakon o državljanstvu tako što 400.000 ljudi ostaje bez bh. državljanstva. Time je opravdao što je ministar njegove stranke radio mimo propisanih procedura, a u skladu sa stranačkim ciljevima.
Šta bi se desilo da predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić ispunjava želje svoje stranke i kolega iz RS? Koliko bi se kriza tek formirane vlasti dodatno produbila? Umjesto toga, Špirić je u prvom istupu za medije po povratku iz Brisela rekao da se diže previše galame, te da će ovo pitanje biti riješeno razgovorom i argumentima u institucijama vlasti. Sve je očiglednije ko je ovdje za BiH i njenu bolju budućnost.