U intervjuu Rojtersu, koji prenose domaći mediji, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Incko otkrio je da su tokom njegovog mandata u BiH dvaput pokušali da ga podmite, uz napomenu da je obje ponude odbio. Ova izjava prošla je prilično nezapaženo u našem medijskom prostoru.
Izuzev jednog kratkog osvrta, ova ničim izazvana izjava nije naišla na ozbiljnije analize i tumačenja ovdašnjih analitičara političke svakodnevice. Prema krivičnim zakonima BiH i entiteta, davanje i primanje mita je zakonom zabranjeno i strogo kažnjivo djelo. Osoba kojoj je ponuđeno mito dužna je po zakonu prijaviti policiji i tužilaštvu lice koje ju je pokušalo podmititi.
Otkrivanje informacija i saznanja u vezi s pokušajem nuđenja i davanja mita dužnost je i zakonska obaveza svakog građanina, a posebno političara i ličnosti imenovanih i izabranih na javne dužnosti u zemlji.
Shodno obrnutoj analogiji, svako skrivanje informacija i saznanja o takvim aktivnostima, takođe, predstavlja kažnjivo djelo. Kako je takva informacija javno saopštena iz usta samog visokog predstavnika, ona ne može ostati bez adekvatnog pravnog i političkog epiloga, jer se radi o visokoj ličnosti, (što mu i sam naziv kaže) i informaciji od javnog interesa i značaja.
Ovo što je rekao visoki predstavnik ne može ostati njegova privatna tajna, informacija koja je samo njemu važna ili nebitna, da bi je mogao skrivati, prećutati ili zataškati. Naprotiv, radi se o visokom predstavniku međunarodne zajednice, formalnom službeniku UN-a i specijalnom predstavniku EU, koji donosi važne političke odluke.
Njegova pozicija zahtijeva nepristrasan politički pristup, nezavisan od svakog pritiska bilo kojeg centra javne, političke, ekonomske, finansijske ili nejavne moći. Ako bi se ispostavilo da takav neprimjeren uticaj postoji, onda bi to značilo da on svoju dužnost vrši nesamostalno ili pod pritiskom.
Za ovu priliku bitno je znati dvije stvari:
Prvo, ko je lice, grupa, organizacija, politički, poslovni ili neki drugi subjekt koji mu je nudio mito, i drugo, šta je bio predmet nuđenja mita? Jedino iz odgovora na ova dva pitanja može se saznati je li u pitanju privatna stvar ili opšti, javni predmet od značaja za državu i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ako je u pitanju privatna stvar, ostaje za istragu pitanje, na koji način je moguće podmititi visokog predstavnika za lične potrebe i konkretne interese pojedinaca ili nekih grupa?
Ako je u pitanju javna stvar ili ono što bi se reklo "res publika", opšte dobro ili interes, makar on bio predstavljen i prikazan kao parcijalni i partikualarni politički interes neke od strana u BiH, onda u svakoj pravnoj i demokratskoj državi, to je važno političko pitanje koje mora dobiti svoj epilog u javnosti BiH.
Štaviše, ovdje pravni i krivični aspekt nije u prvom planu koliko je važno saznati na koji način, zbog čega i za čiji račun neko pokušava korumpirati visokog predstavnika? Javnost BiH to mora znati. To bi možda dalo neke odgovore na pitanja o dosadašnjem radu i odlukama visokog predstavnika, a možda bi bacilo više svjetla na načine rada i ponašanje njegovih prethodnika. To je alarm da se zatraži od Savjeta bezbjednosti UN-a i EU da provede istragu o ovom pitanju.
Najmanje što bi bilo neophodno je da visoki predstavnik obrazloži ovu informaciju pred parlamentarnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zašto ćuti visoki predstavnik? Zašto javno ne kaže ko mu je nudio mito i za šta? Pošto se radi o pokušaju podmićivanja, kako je sam Incko rekao, za vrijeme mandata visokog predstavnika, i to dva puta, duguje nam mnoge odgovore. Visoki predstavnik često voli da priča i komentariše ono što je u njegovoj nadležnosti i što nije.
Evo prilike da odgovori na pitanja koja se duboko tiču i njega i svih nas. BiH je donijela Strategiju za borbu protiv korupcije i formirala Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. U nevladinom sektoru djeluju brojne organizacije i inicijative koje se bore protiv korupcije u društvu od "Transparesni interenešenala", "Centra za humanu politiku", CCI do raznih "krimolovaca" i drugih građanskih akcija.
Nedavno je pri Centru za odgovornu demokratiju pokrenuta inicijativa za "zaštitu uzbunjivača u BiH". Cilj inicijative je da ohrabri i zaštiti pojedince koji prijavljuju i javnosti prezentuju različite nezakonitosti i primjere mita i korupcije.
U planu je i formiranje agencije za zaštitu uzbunjivača u BiH, koja bi bila servis i podrška ljudima koji prijavljuju korupciju. Mito i korupcija nisu izum našeg vremena. Stari Rim je propao zbog korupcije. Američki pisac Mark Tven je još prije sto pedeset godina rekao da Amerika ima "najbolji Kongres koji može novac da kupi".
U socijalizmu su drug Mito i drugarica Korupcija radili zajedno i za vlast i za narod, ali na sitno, pa je bilo za svakoga. U "predatorskom kapitalizmu" grabežljivost i pohlepa su postali masovna pojava. Sitnu korupciju zamijenili su organizovani klijentelizam i kleptokratija političkih elita i novih korporativnih lobi grupa. Danas bi se doktorat mogao napisati o ulozi mita i korupcije u nastanku balkanskih državica. Možda je to navelo hrvatsku kolumnisticu Tanju Torbarinu da ispiše ovaj duhoviti aforizam: "Stara Grčka je nastala na mitu, a Hrvatska na mitu i korupciji."
Epske razmjere naše korupcije dospjele su i u književnost. Nedavno je u Hrvatskoj objavljena knjiga "Ispod stola - najljepše antikorupcijske priče", zbirka priča inspirisanih korupcijom u društvu, nastala kao zajednički projekat "Transparensi internešenela" i izdavačke kuće V.B.Z. u okviru projekta "Knjigom po korupciji".
Bosanskohercegovački humorista Osman Džiho inspirisan mitom, mladom biljkom iz porodice korupcija, u etno-selu Bosna, nedavno je objavio knjigu "Na Drini korupcija", koja po nazivu ozbiljno konkuriše za nagradu Nobelovog komiteta.
Američki novinar Greg Palast napisao je knjigu "Najbolja demokratija koja se može kupiti novcem", u kojoj je opisao sve prevare pod demokratskom maskom savremenih društava. Možda bi i visoki predstavnik mogao dati svoj skromni doprinos borbi protiv ove opake društvene bolesti. Vrijeme je za akciju uzbunjivača!