Državna imovina BiH udarna je tema koja je protekle sedmice zasjenila sve druge događaje. Kao Djed Mraz koji djeci donosi poklone pred Božić i Novu godinu, tako je i visoki predstavnik Valentin Incko bh. političarima iz kutija istresao 1.000 popisanih poklončića.
Mnogi su bili iznenađeni kada su čuli čarobnu brojku o 1.000 državnih nekretnina i zemljišta, a još više kada su saznali da je to u stvari samo dio imovine BiH popisane uglavnom u BiH i Hrvatskoj.
Incko je potom logično poručio da je politički dogovor o njenoj raspodjeli i vlasništvu odgovornost domaćih političkih lidera i time je svađa zbog poklona i zvanično mogla da počne. Eksperti koji su učestvovali u popisu tvrde da je u pitanju imovina čija se vrijednost mjeri milijardama eura.
Ako je ta informacija tačna, a svi znamo da jeste, onda je nevjerovatno da u zadnjih 14 godina u ovako siromašnoj zemlji taj posao nije završen i da ta imovina nije svrsishodno iskorištena. Zanimljivo je da se nijedna politička stranka nije predano zalagala za popis državne imovine.
Razlog za tu nezainteresovanost je sasvim jasan. Ta imovina je davno podijeljena i "procijenjena". Sada valja sve to pretresti, a to se nikom ne radi. Ni poziciji ni opoziciji otvaranje te priče nije bilo milo, a samo jedan od razloga je pokazao i ovaj popis u koji je ušla i zgrada u kojoj je u Sarajevu smještena Vlada FBiH, a na koju pravo polaže SDP BiH. Vlada plaća najamninu SDP-u za imovinu koja je državna, a sličnih situacija sigurno ima na pretek. I umjesto da se insistira na popisu ostale državne imovine u Srbiji, Sloveniji i drugim zemljama, servira se priča o podjeli državne imovine, šta pripada državi, šta entitetima.
Očigledno da dalji popis nekom ne odgovara. Teško je prognozirati kako će na kraju završiti ova ponovo otkrivena državna imovina. U iščekivanju luksuznih hotela na prostorima nekadašnjih kasarni i domova armije, u kojima će se odmarati oni koji se sada svađaju, našim pasivnim građanima i penzionerima ostaje samo da se pripremaju na isprazne proteste i štrajkove da ne bi pomrli od gladi. Naredne godine, barem po najavama sindikata i penzionera, neće ih faliti.
Još jedna bitna vijest obilježila je proteklu sedmicu. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu očekivano je presudio da su Romi i Jevreji kao nekonstitutivni narod u BiH diskriminisani prilikom izbora za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda parlamenta BiH. Ljudsko pravo svakog građanina je da se može kandidovati za šta hoće uz potrebne kvalifikacije.
Sud u Strazburu presudu je donio po tužbama Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv BiH, koji su se žalili da im je kao pripadnicima nacionalnih manjina u BiH onemogućeno da budu birani na izborima. S obzirom na odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH koji omogućavaju samo pripadnicima tri konstitutivna naroda Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, to je poruka i drugima manjinama, poput građana BiH, da se bore za svoja prava.