Tri mjeseca od izbora Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o imenovanju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, čime se ulazi u finiš implementacije izbornih rezultata. Ovoj odluci i skorom nastavku konstitutivne sjednice parlamenta BiH prethodili su maratonski stranački dogovori.
Ukoliko su ova tri mjeseca sve izgubljeno vrijeme u radu nove vlasti, onda BiH i njeni građani nisu na gubitku. Savez sedam stranaka, kako naglasiše čelnici ovih partija, nije nikakva koalicija, već vlast organizovana na partnerskim odnosima. Šta će ovo konkretno da znači, vidjećemo najbolje na primjeru Savjeta ministara BiH, čiji prvi čovjek Nikola Špirić tek treba da okupi novi saziv i uradi konkretan program rada.
Programski ciljevi, koje su lideri stranaka utvrdili, obuhvataju sve reforme koje BiH mora da sprovede ukoliko želi da uhvati korak sa pojedinim zemljama u regionu, a posebno ako želi da zakuca na vrata Evropske unije.
Ključne poteze sada treba da povuče Nikola Špirić, počevši od programa rada Savjeta ministara, preko ljudi koje će okupiti u izvršnoj vlasti, do podrške koju mora da obezbijedi u bh. parlamentu pred kojim stoji usvajanje niza važnih zakona. Upravo je parlamentarna većina bila izuzetno važna za predstavnike SNSD-a, koji su imenovali svog čovjeka na čelnu poziciju Savjeta ministara BiH.
Tek kada su dobili podršku sedam stranaka i to pretočili u jednu vrstu ugovora na kojem stoje potpisi stranačkih lidera, krenulo se u formiranje vlasti. Na ovaj način neće se raditi sa minimalnom podrškom u parlamentu, koja svakog časa može da se rasprši kao mjehur od sapunice, nego se potpisani dokument uvijek može izvući iz rukava kao podsjetnik za one koji opstruišu rad izvršne vlasti.
No, ovim dokumentom, potpisanim prije dva dana u Predsjedništvu BiH, mahnuće mnoge stranke predsjedavajućem Špiriću, podsjetivši ga na programske ciljeve koji su prilično široki i mogu se tumačiti kao i nedavni sporazum o reformi policije - kako kome odgovara. Zato program mora biti mnogo precizniji, jer stranke okupljene u vlasti nemaju mnogo toga zajedničkog, a posebno ne ako se uzme u obzir buduće unutrašnje uređenje BiH.
Onima koji ne vjeruju da će čovjek iz RS graditi institucije na nivou BiH, imenovanje Špirića za predsjedavajućeg poruka je da je SNSD poslao u Sarajevo jednog od najjačih iz svojih redova i da nikako neće dozvoliti da Savjet ministara sa njim na čelu loše radi. Iako je i sam Špirić rekao da će ubuduće više raditi, a manje pričati, njegovo zalaganje neće biti dovoljno ako ne izabere dobar tim.
On sada ne bi smio da poklekne pred stranačkom trgovinom i licitiranjem različitim imenima iz pojedinih stranaka. Sama podjela resora pokazala je da je trgovine bilo, jer je pred sastanak stranačkih lidera predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao da se mora poštovati princip rotacije, a nekoliko časova poslije toga Ministarstvo finansija i trezora BiH zarotiralo se nakon četiri godine vladavine opet do HDZ-a BiH. Ako se i glavni revizor za kontrolu trošenja budžeta institucija BiH nakon šest godina opet zarotira do Hrvata, o principu rotacije i principijelnosti nove vlasti trebaće razmisliti. Slične stvari mogu se desiti i u diplomatiji, gdje je veća odgovornost na Predsjedništvu BiH, o kojem ovom prilikom sve najbolje jer su okupili nemoguće i svoj posao doveli do kraja bez ijedne trzavice.