To što se Josipović u Sarajevu osvrnuo na bližu prošlost, kritizirajući i politiku Hrvatske devedesetih, ne znači da njegovo obraćanje nije bilo u duhu nove politike i novog doba. Dapače
Eto, dogodilo se. Konačno! Hrvatski predsjednik se u srijedu, u parlamentu BiH, ispričao za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je devedesetih godina prošlog stoljeća pokušavala podijeliti ovu državu.
O tim politikama je govorio u množini, da bude jasno da podjelu BiH nije želio samo režim Franje Tuđmana, već da su različite politike vjerovale kako je rješenje za BiH njezina podjela, te su u toj, ali i u svojim zemljama, ti i takvi političari zavadili narode, odveli u smrt, rat i uništenje. Josipović je dodao da su te politike rastrgale društvo utemeljeno na multietničnosti.
Politike koje su devedesetih, bilo iz zloćudnosti, neznanja, arogancije ili ludosti, vjerovale da je rješenje za BiH podjela posijale su u BiH, ali i u svojim zemljama, zlo sjeme. Duboko žalim što je i Hrvatska svojom politikom u devedestim godinama tome doprinijela, što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi, podjelama koje nas i danas muče. Došlo je novo doba u kojem odlučno treba prepoznati pogreške prijašnjih vremena i hrabro kročiti novim putem - poručio je Ivo Josipović na početku svog nastupnog, dvodnevnog, posjeta Bosni i Hercegovini.
On je u Sarajevu dočekan uz najviše državne počasti. Susreo se s članovima Predsjedništva BiH, vjerskim poglavarima i visokim međunarodnim predstavnikom, a prvi je hrvatski predsjednik kome je ukazana čast da govori pred parlamentom BiH. Josipović je ujedno i prvi hrvatski predsjednik koji je u BiH pozdravljen s velikim očekivanjima od predstavnika sva tri konstitutivna naroda, iako su neki srpski politički predstavnici bili rezervirani zbog činjenice da Josipović u planu posjeta ima obilazak mjesta stradanja Hrvata i Bošnjaka, ali ne i Srba.
Rekao je da je došao kao prijatelj prijatelju, kao susjed susjedu, bez skrivenih nakana ili, kako bismo to mi u Zagrebu rekli, bez fige u džepu. BiH i Hrvatska vrlo su posebni susjedi. Toliko posebni da Josipović smatra kako nam i ne bi trebao neki posebni sporazum o posebnim odnosima. U svakom slučaju, Bošnjaci od Josipovića očekuju nastavak potpore cjelovitosti BiH, Srbima je najvažnije da vide odmak od negacijske politike koju je njegov prethodnik Stjepan Mesić imao prema Republici Srpskoj, dok Hrvati u BiH u novom predsjedniku žele vidjeti državnika koji će imati više sluha za njihove potrebe i probleme.
Ovdje u BiH i Bošnjaci, i Hrvati, i Srbi imaju svoje žrtve, svoje stradalnike prema kojima osjećam duboko suosjećanje i sućut - jedna je od pomirljivih poruka koje je Josipović uputio. On je jučer posjetio Ahmiće i Križančevo Selo, mjesta ratnih zločina nad Bošnjacima, odnosno Hrvatima. Posjetio je i Hercegovinu, dio BiH koji je njegov prethodnik Stjepan Mesić uglavnom zaobilazio.
Potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks nije želio komentirati Josipovićevu ispriku u BiH, samo je podsjetio da je HDZ-ov stav o ratu u BiH jasan i nepromijenjen od 1991. i da je utvrđen u saborskoj Deklaraciji o Domovinskom ratu. "Hrvatska nije bila agresor i nije sudjelovala u međunarodnom sukobu u BiH, nego je na temelju sporazuma Tuđman - Izetbegović sudjelovala u zajedničkim obrambenim naporima. Hrvatska politika nikad nije dijelila BiH", rekao je Šeks. Naravno, opet protiv očitih činjenica.
Predsjednika Josipovića na aerodromu u Sarajevu, kako je javljeno, nije dočekao premijer BiH Nikola Špirić, koji je pretjerao opisom jer je rekao i ovo: "Čini mi se da je riječ o posjetu SDP-a SDP-u. Od možda najbolje ideje, taj će posjet imati krnje domete. Mnogo je manifestacija, a malo suštine i bojim se da će dolazak predsjednika Ive Josipovića u BiH poprimiti oblike turističkog posjeta." Međutim, srpski član Predsjedništva i Špirićev stranački kolega Nebojša Radmanović susreo se s Josipovićem u Sarajevu. Istina za volju, bila je primijetna odsutnost većine srpskih zastupnika za Josipovićeva obraćanja u parlamentu BiH.
Toliko o činjenicama. To što se Josipović osvrnuo na bližu prošlost, kritizirajući i politiku Hrvatske u prethodnom periodu, ne znači da njegovo obraćanje nije bilo u duhu nove politike i novog doba. Dapače. Upravo je to najava nove politike jer smo u novome dobu. Novo doba će biti označeno potrebom da se govori istina, da se kazne svi zločinci i da se s pijetetom pristupi svim mjestima stradanja. U tom novom vremenu, sasvim sigurno, Josipović će, na poseban način, odati počast i srpskim žrtvama. Reći će mi se da je to mogao učiniti i sada. Ja pak mislim da je bilo dovoljno uočiti strašnost politike koja je dovela do hrvatsko-bošnjačkog rata. I da Josipović neće iznevjeriti Srbe, koji s pravom očekuju satisfakciju zbog zločina počinjenih od strane Hrvata nad njima. Josipović je, isto tako, mogao odati počast i 8.000 Židova umorenih od ustaša i nacista, a čiji se spomenik nalazi u Sarajevu na Vracama. Nije. Znači li to da ne drži do istine o holokaustu? Kajgod
I tu bih se želio zaustaviti nad potrebom da se osudi genocid nad Srbima počinjen za vrijeme ustaške NDH. Šteta, zaista, što Sabor RH nije donio takvu deklaraciju s obzirom na to da se u Hrvatskoj, inače, prihvaća ta gorka činjenica: o genocidu počinjenom od ustaša u Jasenovcu i drugdje. I to sa više instanci. Podsjećam: predsjednik Stjepan Mesić je prije četiri godine, u svom obraćanju okupljenima na obilježavanju 61. proboja jasenovačkih logoraša, istaknuo kako se "želi pokazati da ne zaboravljamo užase koji su ovdje počinjeni".
"To nas", poručio je Mesić, "ne smije obeshrabriti, nego nam mora biti dodatni poticaj da ne posustanemo u borbi za svijet ravnopravnosti, uzajamne tolerancije i svijet mira." Predsjednik Mesić je tada jasno rekao kako je "Jasenovac bio poprište i genocida i holokausta i ratnih zločina" i dodao: "U tom su logoru, sukladno politici koju je vodio zločinački ustaški režim, Židovi bili ubijani zato što su Židovi, Srbi zato što su Srbi, Romi zato što su Romi. Ubijani su i Hrvati koji se s takvom politikom nisu mogli, niti htjeli složiti." Spomenuo je i da "pravi zastupnici hrvatstva nisu bili oni koji su zločine naređivali i provodili, nego oni koji su se protiv zločina i zločinaca borili" te da su "čast hrvatskoga naroda u tim danima spasili antifašistički borci i na tome im vječno moramo biti zahvalni". Dodao je da kako se mora "učiniti sve da bi se razbile bilo kakve nedoumice oko karaktera režima odgovornoga za užase počinjene u Jasenovcu" te da "svakom posjetitelju Jasenovca mora biti jasno da se ovdje događao i holokaust i genocid i ratni zločin".
Elem, kada Ivo Josipović kaže da ne postoje zločinački narodi, već da postoje samo zločinci i zlodjela koja su gora kada su počinjena, navodno, u ime naroda, tada on samo najavljuje da će, kada se nađe prikladan trenutak, osuditi i one zločine koje mu se sada stavljaju pred nos. Kazat će to onoliko jasno koliko je to kazao i Mesić. Nije Josipović, vjerujte mi, na tu obavezu zaboravio.