Od motela "Dragana" pored Vrbasa, uz put za Jajce, do novog velelepnog hotela "Kaldera" u laktaškom selu Aleksandrovac, uz put prema Savi, dvadesetak je kilometara.
Krajem oktobra u "Dragani" sastali su se premijer Republike Srpske i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH da vide šta se može učiniti da bi se izbegla nikome potrebna politička kriza u zemlji. Tada je izgledalo više ili manje sve nemoguće. Aveti prošlosti kao da opet kruže Bosnom i Hercegovinom. Spekulacije o novim, čak oružanim, konfliktima plasirane su u medije, pretilo se intervencijama, smenama, odlascima. Na kraju ove "krize" ipak rešenje, optimizam.
Lider stranke PDP Mladen Ivanić je bio u pravu kada je izjavio da je i ova kriza, uprkos tome da je bila isforsirana, bila korisna. Teško je reći da li je bila planirana i da li su bili utvrđeni scenariji ili se sve samo srećom završilo na najbolji mogući način.
Sve u svemu, za put od "Dragane" do "Kaldere" trebalo je gotovo dva meseca i mnogo napora. Ali ipak se desilo ono što je jedino prirodno i racionalno. Lideri šest na demokratskim izborima legitimisanih partija za istim stolom raspravljaju o osnovnoj temi - kakvu državu za sve.
Visoki predstavnik za stolom više kao posmatrač i gost. Čini mi se da su međunarodni faktori konačno shvatili da spasavanje principa njihove nedodirljivosti nema nikakvog smisla. A da je jedini mogući put u takozvanu evropsku perspektivu kompromisni dogovor tri naroda Bosne i Hercegovine putem dijaloga. Uprkos tome da su bila na stolu u "Kalderi" dva predloga budućeg državnog poretka: federalizacija i regionalizacija zemlje, lideri šest najjačih partija BiH složili su se da će o svemu odlučivati konsenzusom. Za zajedničko dobro nema više ekskluziviteta. A ovo je najznačajniji evropski standard, na kome stoji ili pada svaka višenacionalna asocijacija, pa i Evropska unija.
Iz Aleksandrovca visoki predstavnik otišao je u Ljubljanu, koja će prvo polugodište nove godine predsedavati Evropskom unijom. Na susretu sa slovenačkim ministrom inostranih poslova dr Dimitrijem Rupelom mogao je od njega čuti da je Bosna i Hercegovina država koja je povezana sa Slovenijom i da i zato Slovenija želi vreme, tokom predsedavanja EU, koristiti i za promociju i napredak Bosne i Hercegovine. On je naglasio da želi da BiH, kao i druge zemlje regiona, što pre dobiju mogućnost da postanu kandidati za članstvo u EU.
Miroslav Lajčak priznao je da u BiH vlada pozitivna i dobra atmosfera kompromisa i da on sam doživljava svoju ulogu kao sudija na fudbalskoj utakmici. On smatra da ima i svoj crveni i svoj žuti karton, ali da su najbolje utakmice one na kojima se ne primeti sudija. A on, što je najznačajnije opredelenje, možda do kraja shvaćeno u poslednja dva meseca, da posle 12 godina instituta visokog predstavnika, međunarodna zajednica nema ambicije da vlada umesto legitimno izabranih predstavnika vlasti, već da obezbeđuje državi da ostane na pravom putu.
Put od "Dragane" do "Kaldere" bio je, uprkos dramatičnim sedmicama, pravi. Novi optimizam u Bosni i Hercegovini koristi i Evropi i ovom regionu u njoj.