Plodovi predizborne sjetve Harisa Silajdžića i njegove Stranke za BiH polako počinju da dozrijevaju. Pola godine nakon izbora imamo zvaničan zahtjev za otcjepljenje jedne opštine iz Republike Srpske. Ovim bi se, konačno, načeo Dejtonski mirovni sporazum, kojeg je, između ostalih, kreirao i Haris Silajdžić, jedini ratni političar na vlasti u BiH.
Postratni bošnjački lider Sulejman Tihić, kao prvi čovjek SDA, obezbijedio je prije dva dana da u Skupštini opštine Srebrenica njegovi odbornici izglasaju rezoluciju o izdvajanju ovog grada iz RS. Tako je unutarstranački sukob u SDA riješen na zadovoljstvo onih članova koji su na prošlim izborima glasali za Silajdžića i doveli ga na Tihićevo mjesto u Predsjedništvu BiH.
Nedavni boravak u Srebrenici za Silajdžića je bila jedna od rijetkih posjeta dijelu zemlje čiji je predsjednik, a koji se zove Republika Srpska. Ovaj član Predsjedništva BiH, prema tvrdnjama njegovih bliskih saradnika, u Republici Srpskoj bio je dva-tri puta, a povod su bile godišnjice stradanja Bošnjaka u Srebrenici i Prijedoru. Nedavna kratka posjeta Banjaluci bila je nužno zlo koje dolazi uz funkciju koju obavlja. Kako je onda moguće govoriti o 100 odsto BiH kada tvorac ove ideje vodilje za njegovo biračko tijelo ne želi nogom da kroči na jedan dio teritorije svoje zemlje?
Vjerovatno je greška pomisliti da to ima veze sa nazivom entiteta, jer Silajdžić i njegovi kadrovi nisu bili ni u gradu smještenom u Federaciji BiH gdje opštinska administracija nije primila 24 plate, ne plaćaju doprinose, nemaju ni budžet za ovu godinu. Ovo mjesto ima i odgovarajuće ime - zove se Bosansko Grahovo. Tu žive povratnici bez struje i vode. Možda ih se, u pauzama borbe za bogatu dijasporu, sjeti ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović (perjanica i sporadični predsjednik Stranke za BiH).
Vjerovatno će, kada budu pronašli stranački profit, na rješavanju problema Bosanskog Grahova raditi u koaliciji sa SDA, kao što sada rade na otcjepljenju Srebrenice od RS. Predizborna priča Milorada Dodika o referendumu nikada nije doživjela ni neozbiljnu raspravu u Narodnoj skupštini RS. Silajdžićev san o rušenju Dejtona postao je zvanična inicijativa bošnjačkih odbornika u Skupštini opštine Srebrenica, ali i ozbiljna tema u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Krv, mržnja i patnja dali su, nažalost, specijalni status Srebrenici. Sada oni koji odlučuju treba da ove ljude poštede nove manipulacije. Vlasti države i entiteta u kojem žive treba da im pruže bezbjednost, novac, zaposlenje, zdravstvenu zaštitu... O uličnoj rasvjeti, putnim komunikacijama i ostalim projektima, za koje od silnih donacija nije doteklo ni marke, moglo bi se pozabaviti opštinsko rukovodstvo umjesto što tvrde pazar stranačkim liderima za političke pregovore sasvim druge vrste.