Za nekoliko dana zatvaramo poglavlje života zvano 2006. godina, pa je red da se prisjetimo šta je ona donijela (često i odnijela) građanima ove zemlje s ekonomskog i privrednog aspekta.
Neprikosnoveni događaj godine je zasigurno uvođenje poreza na dodatnu vrijednost. Taj s nadom i strepnjom dugo iščekivani `porez nad porezima`, ispunio je skoro sva ta očekivanja. Državi i njenom aparatu, koji ga je pripremao, donio je ono što su prvenstveno željeli - veliki novac u budžetsku kasu.
U Upravi za indirektno oporezivanje su se još sredinom novembra hvalili da su premašili plan prihoda za ovu godinu u iznosu od 3,5 milijadi KM, prvenstveno zahvaljujući sredstvima od PDV-a. Istakli su da je PDV znatno uticao na smanjenje sivog tržišta i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom u spoljnotrgovinskom prometu, koji je sa prošlogodišnjih 34,5 povećan na četrdesetak odsto (tačni podaci će se znati tek na kraju godine).
`Kod PDV-a imamo bolje rezultate nego sve zemlje koje su ga uvodile od 1992. godine naovamo`, rekao je Dinko Ćorluka, pomoćnik direktora Uprave zadužen za poreze.
Sve je to lijepo, ali teško da će se s tim složiti građani kojima se prvih mjeseci od spomena PDV-a dizala kosa na glavi usljed poskupljenja osnovnih životnih namirnica koje su po prvi put oporezovane, te lijekova i komunalija. To je posebno pogodilo penzionere i ostale socijalno ugrožene kategorije stanovništva, kojima simbolična Vladina novčana pomoć nije mogla nadomjestiti poskupljenja lijekova. Ali, raja k'o raja, na sve se navikne i brzo zaboravi. Tako je to trajalo sve dok ih PDV ponovo nije udario po džepu, ovaj put u kasno ljeto kada su na policama knjižara ugledali više cijene školskih knjiga i pribora za djecu.
Privrednici, takođe, nisu mogli biti zadovoljniji PDV-om pošto je država svoj, uglavnom povećani namet uzimala redovno, a nije istovremeno u cilju stimulacije smanjila druga opterećenja, što se posebno odnosi na FBiH.
Drugi događaj koji je obilježio godinu je najveća dosadašnja pojedinačna privatizacija u BiH. Vlada RS prodala je 65 odsto kapitala `Telekoma Srpske` najvećem telekom operateru iz Srbije za 646 miliona evra, što je iznos kojim su iznenađeni i najveći optimisti. Zbog samo te akvizicije, koja se i formalno-pravno treba realizovati narednih dana, ne može se, ipak, dati pozitivna ocjena ovogodišnjem procesu privatizacije u cijeloj zemlji, jer u FBiH skoro da pomaka nije bilo. Dok je u RS prodano nekoliko strateških preduzeća (fabrike `Jelšingrada` u Prnjavoru i Gradišci, `Energoinvest` Istočno Sarajevo, šamačka `Luka`, `Čajavec - Sistemi upravljanja` Banjaluka...), u FBiH je jedini vrijedan pažnje proces dokapitalizacije `Energopetrola` od strane konzorcijuma INA/MOL.
Kao poseban ovogodišnji hit događaj izdvaja se ekspanzija Banjalučke berze, koja je u `zlatnom` periodu zabilježila najveći prosječni rast cijene akcija u cijeloj Evropi! Za nekoliko mjeseci berzanski indeksi su skočili od 100 do 300 odsto.
Naravno, ne treba zaboraviti ni ulazak BiH u redizajniranu Srednjoevropsku zonu slobodne trgovine (CEFTA), čije ćemo pozitivne i negativne posljedice, ipak, osjećati u narednim godinama, Nepominjanje direktnih stranih investicija (u smislu green field ulaganja) govori samo za sebe. Uistinu vrijedno pažnje je samo ulaganje Austrijanaca u izgradnju fabrike šećera u Brčkom, zbog čega i ne čudi što smo ostali na regionalnom začelju po konkurentnosti i privlačenju inostranog kapitala.
Sve u svemu, 2006. nije za odbaciti, ali ni nešto posebno za pamtiti. Kao što smo s nadom i strepnjom u nju ušli, tako ćemo i izaći.