Još se broje glasovi nakon opštih izbora u Bosni i Hercegovini, a već je počela priča ko će sa kim u koaliciju. Glasači u BiH podijeljeni su kao i ovdašnje političke partije, pa su rezultati pokazali da će ovog puta biti teže formirati vlast nego prije četiri godine.
Tada je bilo više stranaka s približnim rezultatom pa je bilo neizbježno da se udruži najmanje pet partija da bi formirali vlast na nivou BiH. Kako sada stvari stoje, biće manje stranaka koje će formirati skupštinsku većinu, ali sudeći po njihovim međusobnim odnosima bilo koji brak osuđen je na propast ili izuzetno težak zajednički život. Preliminarni rezultati pokazuju da će SNSD, kao najjača partija u RS, za partnere iz FBiH imati SDP s kojim, osim socijaldemokratije u nazivu, nemaju ništa zajedničko. SDA je do sada nekako trpjela koaliciju sa Strankom za BiH, koja je doživjela poraz, pa će biti neophodno da mijenjaju partnere u vlasti. Iz vrha SDA često govore da će u koaliciju sa onima koje narod izabere i da tu nema mnogo mjesta za manevrisanje, ali izborna kampanja pokazala je da ima partija sa kojima nikako neće sarađivati. Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića sigurno će presuditi kada se budu dogovarale koalicije na kantonalnom, federalnom i državnom nivou, a već smo mogli vidjeti da je ova partija najbliža SDP BiH. Radončić će, očigledno, biti spona i prilikom formiranja vlasti na nivou BiH jer je, čini se, u dobrim odnosima sa pobjedničkom partijom - SNSD.
Iz ove perspektive nezamislivo je da SDP i SNSD formiraju vlast jer su se u posljednje četiri godine odvojili svjetlosnim godinama i nema nijedne tačke na kojoj bi se mogli spojiti. SDA, u kojoj tvrde da su osvojili dobar rezultat i očekuju da ga poboljšaju dok svi glasovi budu prebrojani, konce će držati u svojim rukama i zbog činjenice da je pobijedio njihov kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva Bakir Izetbegović. Ne treba zaboraviti da mandatara za Savjet ministara predlaže Predsjedništvo BiH i da će se Izetbegović lakše dogovoriti sa kolegom iz SNSD-a Nebojšom Radmanovićem nego sa svojim protivkandidatom na izborima Željkom Komšićem, kadrom SDP BiH, koji koketira sa Radončićevom strankom.
Svi ovi zaključci mogu se izvući na osnovu izbornih debata, koje su, doduše, vođene u usijanoj atmosferi. Izetbegović i Komšić vodili su oštru polemiku koja je na momente prelazila i na lični obračun, posebno s Komšićeve strane. Izetbegovićeva pobjeda na opštim izborima donijela je mir i stabilnost u donedavno podijeljenu SDA, pa se očekuje da će u stranačke pregovore o formiranju vlasti ući hladne glave i sa usaglašenim stavovima.
Radmanović i dalje iza sebe ima jaku stranku koja će odlučivati u Republici Srpskoj čime će mu biti olakšan rad u Predsjedništvu BiH, a i Komšić će ovog puta imati jaču podršku u bh. parlamentu, ali i na nivou FBiH.
Prve postizborne kalkulacije već pokazuju da su hrvatske stranke hendikepirane prvenstveno međusobnim podjelama, a sad već i osmogodišnjim odsustvom u Predsjedništvu BiH.
Izjave lidera HDZ BiH Dragana Čovića nakon proglašenja rezultata za Predsjedništvo BiH jasno su nagovijestile da će Hrvati u svaku vrstu pregovora ući sa čvrstim stavovima i radikalnim zahtjevima. Poraz Borjane Krišto, kandidatkinje HDZ BiH za Predsjedništvo, koja je osvojila oko 100.000 glasova, bio je alarm za promjenu kursa najjače hrvatske stranke koja će umjesto srednjeg nivoa vlasti sada insistirati na trećem entitetu.
Komšićeva pobjeda nije iznenađenje i sasvim je jasno da je prikupivši najviše glasova dobio podršku i Bošnjaka i Hrvata. Hrvati su s ovim računali i prije nego su ušli u izbornu utrku, a ispostavilo se da nije presudno bilo ni to što su glasove podijelili na nekoliko hrvatskih kandidata. Komšić je osvojio više glasova nego svi hrvatski kandidati zajedno. Hrvati će svoj status morati rješavati na temeljima Vašingtonskog sporazuma i uzalud su svoju energiju rasipali prepucavanjem sa SDA neimenovanjem ministara, izborom načelnika Mostara i kantonalnih skupština.
Već je sasvim jasno da su pred BiH četiri teške, a možda i ključne godine. Pregovarači iz Republike Srpske imaće neuporedivo lagodniji položaj u odnosu na stranke iz Federacije BiH kada se ponovo otvori Pandorina kutija u kojoj već dugo počiva ustavna reforma. Nakon Čovićeve najave, koja nije samo stanje afekta, sasvim je sigurno da će stranački pregovori u Federaciji BiH biti naporni i dugotrajni, a ovog puta i duboko podijeljeni na nacionalnoj osnovi.
Zbog svega, neophodno je što prije završiti sa stranačkom i ekspertskom elaboracijom rezultata opštih izbora i odmah po objavljivanju konačnih rezultata početi međustranačke razgovore.
Interesovanje ambasadora najmoćnijih zemalja svijeta, koji su gotovo cijelu izbornu noć proveli u Centralnoj izbornoj komisiji, dali su jasan signal da će pomno pratiti stanje u BiH, a već su izdiktirali spisak želja njihovih vlada.
Nekima su se želje već ispunile kada su vidjeli koje stranke su osvojile najveći broj glasova, posebno u FBiH, ali time se neće zadovoljiti.
Građani BiH, koji su ovog puta izašli u većem broju na biračka mjesta, pokazali su da su zainteresovani za svoju sudbinu, a na onima koje su izabrali je da što prije počnu da rade, bilo da su u "boljem" ili "većem" dijelu BiH.