Kolumne

Poruke Moskve

Tadej Labernik

U ovim prazničnim danima iz Moskve su stigle dve poruke, značajne za region, a i za svet uopšte. Radi se zapravo o poštovanju. Poštovanju pravila ponašanja u savremenom svetu, a i poštovanju subjekata međunarodnog prava - država, bez obzira na njihovu veličinu, ni teritorijalnu, ni po broju stanovnika, ni po ekonomskoj snazi.

Prva poruka odnosi se na Bosnu i Hercegovinu i na visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji je, od pre nekoliko godina ujedno i specijalni predstavnik Evropske unije. Dva mandata u jednoj osobi svojevrstan je paradoks. Dejtonski mirovni sporazum precizno određuje ovlašćenja Ureda i samog visokog predstavnika, koji je formalno pravno odgovoran organizaciji Ujedinjenih nacija, a ne kolektivitetu Evropske unije. Mešanje funkcija i odgovornosti stvara vrlo netransparentno područje delovanja, koje može dodatno praviti poteškoće u unutrašnjoj stabilizaciji i reintegraciji složene zemlje. Naravno da je Bosna i Hercegovina evropska zemlja kojoj je prirodna perspektiva članstvo u Uniji, ali je pre svega ovo stvar unutrašnjepolitičkog konsenzusa, a ne poluga delovanja visokog predstavnika međunarodne zajednice, korišćena i za pretnje i za pohvale.

Dejton kao međunarodni ugovor, osvedočen potpisima ključnih subjekata međunarodne zajednice, mora funkcionisati po pravilima Ujedinjenih nacija, koje takođe traže konsenzus. I kada se istrči iz tog rama, uprkos najboljim namerama, može da nastane problem. Moskva je vrlo jasno upozorila da se aktivnosti OHR-a vrate u okvir izvornih nadležnosti, a pre svega da se o tome traži saglasnost svih aktera - i Ruske Federacije.

Takav stav Moskve, u suštini vrlo principijelan, može se tumačiti i kao jedan u nizu dokaza da Rusija vraća svoje mesto u međunarodnoj politici i da u njoj traži samo ravnopravno mesto. Za ovo ima, naravno, sve argumente i toga su svesni i ostali globalni igrači.

Organizacija Ujedinjenih nacija, osnovana na zgarištu Drugog svetskog rata, sa svim svojim nedostacima, paradoksima i birokratskim nedaćama, ipak je svetski forum i garant međunarodnog prava. I najveće i najjače zemlje ponekad u svom specijalnom interesu krše te osnovne norme i upuštaju se u avanture, bez konsenzusa Saveta bezbednosti ili Generalne skupštine. Na kraju, sve takve akcije ne završavaju se dobro. Na primer, iscrpljujući rat u Iraku, započet bez saglasnosti u sistemu UN. Ili pokušaji eliminisanja Rezolucije 1244 o Kosovu.

Druga poruka koja je ovih dana stigla iz Moskve odnosi se na početak predsedavanja Slovenije Evropskom unijom. Ruska Federacija, s kojom Slovenija ima duboke i sveobuhvatajuće odnose, ocenila je da će šest meseci slovenačkog predsedavanja EU biti šansa za nov korak specijalnih odnosa s Ruskom Federacijom. U poslednje vreme ovi odnosi bili su u izvesnom ćorsokaku iz različitih razloga.

Za Rusku Federaciju, koja je i evropska zemlja, odnosi sa Briselom značajni su ne samo zbog vlastitog razvoja, već i zbog one, vekovima stvarane kulturne suzavisnosti. A, ova kulturna, obostrana razmena, je u suštini značajnija od svih gasovoda ili naftovoda, koji kreću iz Sibira prema Zapadu. O tome govori i delo britanskog istoričara Orlanda Figesa sa naslovom "Natašin ples", o kulturnoj istoriji Rusije, izašlo 2003, koje otvara pogled u prošla vremena ove suzavisnosti.

A, Slovenija je i prva slavenska zemlja koja preuzima odgovornost vođenja Unije, što je vrlo značajno, ne iz romantičkog sentimenta 19. stoleća, kada su slavenski narodi u svojim nedaćama i neslobodi tražili spas u Rusiji, već iz vrlo praktičnih razloga. I male, u tom primeru slavenske zemlje, ravnopravan su subjekt. I one se pitaju i one nude rešenja problema. A i traže poštovanje pravila. Jer poštovanje pravila garant je i stabilnosti i prosperiteta. A, politika duplih standarda najkraći je put u nove nedaće.

U narednih šest meseci Ljubljana će voditi dijalog na vrhu EU-SAD, a i EU-Ruska Federacija. Otvaraće se realnije perspektive za zemlje regiona, možda za nov krug srpsko-albanskog reševanja kosovskog čvora. Još jedna vrlo realna šansa da Balkansko poluostrvo nestane sa karta područja nestabilnosti i neizvesnosti.

Najčitanije