Izbori su praznik demokracije, kažu. Zato najviši zvaničnici pozivaju građane da izađu na birališta i daju svoj glas. Jer na izborima svaki glas je značajan. Vreme predizborne kampanje je prošlo. Nastupaju dani ćutnje. Do zatvaranja birališta. I onda brojanje glasova, pa objavljivanja rezultata usporednih izbora koje na uzorku birališta izvode različite agencije za istraživanje javnog mišljenja. Koje ponekad pogode, a ponekad promaše.
Naravno, ovo je deo folklora, sličnog sportskim takmičenjima ili izvlačenju loto brojeva. Iščekivanja da li će pobediti naši ili vaši, uveliko dolaze u kuće. Tako je bilo i tokom parlamentarnih izbora u Sloveniji, pre dve nedelje, kada je tesno pobedio blok socijaldemokrata i dve stranke liberalne orijentacije, protiv autoritarne vladajuće SDS ( Slovenačke demokratske stranke) i ostalih stranaka desne orijentacije. Zbog tesnog rezultata čekalo se do pre nekoliko dana, dok nisu došli rezultati glasanja iz inostranstva, da konačno pobeđeni prizna i čestita pobedniku. Ipak, većina koja je izašla na izbore i koja je tražila promene i okončanje vlade jedne političke opcije, odlučila je zaokret u liberalniju društvenu klimu. Naravno, nezadovoljstvo pobeđenih je veliko, a potezanje argumenata o oživljavanju komunizma ne doživljava se više kao ozbiljnost, već kao šala. Karakteristika predizborne kampanje u Sloveniji nisu bile, prvi put, podele iz drugog svetskog rata ili podele na komuniste - sledbenike totalitarizma i na demokrate. Više ili manje bile su u žiži teme sadašnjosti i izazovi budućnosti. Tako je posle izbora nestala iz parlamentarne pozornice konzervativna partija Nova Slovenija, koja je gradila svoj imidž na antikomunizmu i prošlosti. Prošlost, sa kojom treba živeti, ali ne koristiti je za sadašnjost i budućnost, verovatno nikad više neće dobiti većinsku podršku u slovenačkom društvu.
Prije ili kasnije ovakav proces događa se u svim posttranzicijskim društvima. I u Bosni i Hercegovini. I ovogodišnja predizborna kampanja za lokalne vlasti pokazala je da su lokalne teme ostavljane na margini javne pažnje i da su mesto u javnosti dobijale standardne globalne teme poput ustavnih pitanja, kontroverznih oživljavanja prošlosti i podela. Ali, uprkos pretnjama međunarodnih faktora, ipak je kampanja protekla uglavnom potpuno uobičajeno, sa poznatim folklorom i prema poznatim pravilima.
Na verovatno razočarenje onih kojima je prošlost važnija od budućnosti, ministri odbrane Evropske unije podržali su proces završetka vojne misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Formalna odluka o završetku misije biće usvojena 10. novembra, na sednici ministara u Briselu. Time će se za Bosnu i Hercegovinu završiti aktivno učešče stranih trupa, koje je započeto posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ova politička odluka osnovana je na analizama i procenama profesionalnih službi. U ovo ne bi ni trebalo sumnjati.
U kontekstu održavanja jakog prisustva stranih vojski i stranih činovnika međunarodne zajednice uklapaju se i nezavisni zavodi instituti koji u skladu sa potrebama i željama svojih sponzora, nastoje da uveravaju javnost u suprotno. Prema tim studijama Balkana, oni oslikavaju virtualnu realnsost tog regiona. Poslednji proizvod anonimnih analitičara nosi naslov "Da li se naoružava Republika Srbska?" Odgovor na ovo pitanje nalazi se na oko dve stranice od desetak ove analize. A glavni akteri nisu niko drugi do Milorad Dodik i Haris Silajdžić, uz epizodnu ulogu ministra unutrašnjih poslova Stanislava Čadju, koji se susreće s kolegama iz okruženja i u Sloveniji dogovara kupovinu slovenačkog naoružanja. Analitičari najverovatnije temelje svoje naučne zaključke na kafanskim pričama i žutoj štampi. Pa čak ni oni koji su skloni objavljivanju ovih analiza nisu se usudili objaviti, na primer, deo sa naslovom: "Nesrbin na čelu srpskog naroda u BiH" u kojem piše:
"Miloradu Dodiku odbrojeni su dani i međunarodna zajednica pronašla je njegovog naslednika. Prema pouzdanim informacijama iz krugova međunarodne zajednice Dodikov naslednik na čelu SNSD-a neće biti iz redova srpskog naroda. Takođe, traži se naslednik Harisu Silajdžiću, ali još nije definitivno odlučeno ko bi to mogao biti pošto je većina iz njegovog okruženja duboko povezana sa kriminalom i kriminalnim strukturama."
Sličnih rezultata ove i ovakvih analiza je mnogo. Pod plaštom ozbilnosti formalnih naziva kao što su instituti, zavodi, fondacije... i pod večitom isprikom slobode govora i analiziranja, produciraju različite komplote i kafanske priče, kojih je uvek bilo i biće. Nisu još shvatlili da je balkanska krčma zatvorena, a muvaju se oko nje, jer im njihova zavisnost ne priznaje fajront.
Sutra počinje izborna ćutnja u BiH. Onda dan izbora. Svaki birač sa svojim preferencama i uverenjima može izaći ili i ne mora. Kada se zbroje glasački listići i utvrde rezultati, svi ćemo u miru živeti s time i poštovati ih, do narednih izbora.