Izbacivanje SDA iz vlasti, nakon 22 godine, najbitniji je politički projekat od Dejtona naovamo, a poslije sjednice Doma naroda FBiH sve je ostalo tehnička stvar. Zato očekujem podršku srpskih i hrvatskih stranaka.
Kaže to vidno zadovoljan lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, s kojim sam razmijenio nekoliko rečenica o aktuelnoj političkoj situaciji na prijemu koji je organizovala američka ambasada u Sarajevu povodom njihovog najvećeg nacionalnog praznika Dana nezavisnosti.
"A od vanrednih izbora nema ništa", smatra Lagumdžija, komentarišući tvrdnju predsjednika SDA Sulejmana Tihića da je to izlaz iz sadašnje situacije, koja, po njegovom mišljenju, svaki dan postaje sve haotičnija, prvenstveno u Federaciji.
Ako je preslaganje vlasti u Federaciji i zajedničkim organima politički projekat, kako ga shvata njegov kreator Lagumdžija, koji će otkočiti i pojedine procese, prvenstveno one koji se tiču evropskih integracija, onda je on ne samo poželjan nego prosto neophodan.
A svoj prvi test mogao bi imati već u petak, 13. jula, kada se na poziv Mladena Bosića, predsjednika SDS-a, sastaju lideri šest ili sedam stranaka, zavisno od toga hoće li na sastanak doći i Fahrudin Radončić iz SBB-a, kao novi koalicioni partner SDP-a, i Sulejman Tihić iz SDA, kao de fakto opoziciona stranka.
Naime, prema najavama, na tom sastanku trebalo bi da budu konačno dogovoreni, ili bar značajno približeni stavovi kako u praksi sprovesti presudu Evropskog suda za slučaj "Sejdić i Finci". Odmah nakon ove presude uslijedile su razne deklaracije, rezolucije, manifesti i slično s gotovo svih evropskih adresa, koje su je svrstale kao uslov svih uslova ukoliko BiH i pomisli da podnese zahtjev za kandidatski satatus u Evropskoj uniji.
Ta presuda postala je prvorazredno nacionalno pitanje preko koje bi trebalo da se dogovore budući politički odnosi u BiH.
Sam način biranja članova Predsjedništva BiH bio je i bitan dio dogovora koji su postigli predstavnici SDP-a i HDZ-a prije nekoliko sedmica, kada su i dogovorili da idu u prekompoziciju vlasti.
Prema tom dogovoru Zlatka Lagumdžije i Dragana Čovića, a koji je podržao i Božo Ljubić iz HDZ 1990, članove Predsjedništva bi trebalo birati u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje bi svaki izabrani poslanik imao pravo predložiti nekog od izabranih poslanika kao kandidata za Predsjedništvo.
Takvi prijedlozi bi zatim išli u Dom naroda, gdje bi bile utvrđivane liste od tri kandidata koji imaju najviše glasova, a ne mogu biti dva iz istog konstitutivnog naroda.
Ta lista se ponovo vraća u Predstavnički dom, gdje članove Predsjedništva biraju većinom glasova.
Ovakav prijedlog, gotovo identičan, bio je predložen u butmirskom paketu ustavnih promjena, koji je, kao i ostali paketi prije njega, ostao samo prijedlog, a lideri dva HDZ-a su uvjereni kako su konačno uspjeli riješiti takozvano Komšićevo sjeme, kako su nazivali svaki slučaj kada bi Bošnjaci izabrali ili imenovali Hrvata na neku funkciju.
Istina, pitanje je da li i ovakav način koji su dogovorili SDP i HDZ predstavlja implementaciju presude "Sejdić i Finci" jer sama suština presude nije tehnički način izbora, direktno ili indirektno, već da se omogući i predstavnicima manjina da budu predloženi i birani, ali ne i obavezno izabrani, kao sastavni dio univerzalnih ljudskih prava.
Sastavljanje liste od tri kandidata na kojoj dva ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ne daje puno prostora ni nade Dervi Sejdiću ni Jakovu Finciju, simbolično kao prestavnicima svojih zajednica, romske i jevrejske, da jednog dana mogu zasjesti u fotelju člana Predsjedništva.
Teoretski možda, a i to je puno, puno više od onog što danas imaju.
Sa druge strane, nijedna politička partija u Republici Srpskoj ne želi niti može prihvatiti da član Predsjedništva BiH bude biran kroz parlamet već kao i dosada isključivo na direktnim izborima.
Taj način izbora definisan je Dejtonom te odustajanje od njega značilo bi urušavanje upravo te strukture i pozicije Republike Srpske, ali je takođe više puta iznesen stav da će predstavnici Republike prihvatiti bilo kakvo rješenje koje bude usaglašeno u Federaciji.
"Nemamo ništa protiv da ih u FBiH biraju u parlamentu. Dugogodišnji zastoj na realizaciji presude 'Sejdić i Finci' želi se sad ponovno transferirati prema Republici Srpskoj", komentarisao je Milorad Dodik.
Hoće li SDP i SBB prihvatiti taj različit način izbora članova Predsjedništva BiH u Republici Srpskoj i Federaciji? SDA je već jasno dala do znanja da to ne podržava. Istina, i Lagumdžija je odmah nakon dogovora sa dva HDZ-a rekao da je takav asimetričan model neprihvatljiv i za SDP.
Međutim, hrvatske stranke, prema stavovima Čovića i Ljubića, smatraju da to uopšte nije sporno i da je to zasad jedino rješenje, jer je BiH po svom dejtonskom ustavu svakako asimterična.
Upravo iz tog stava dva HDZ-a vidljiv je optimizam pred sastanak lidera da se konačno riješi pitanje presude "Sejdić i Finci" i time odblokira toliko pominjani i neophodni evropski put.
To je šansa koju u petak ne bi trebalo propustiti.