Prihod od akciza u BiH je u posljednje dvije godine povećan za skoro 200 miliona maraka. U novu 2011. godinu BiH ulazi sa novim stopama akciza i očekuje se novo povećanje prihoda. Dobra vijest za državu je kada se puni budžet, a trebalo bi da bude i za njeno stanovništvo ukoliko se novac iz budžeta ulaže u razvoj.
Nema, međutim, podataka da je ovih 200 miliona KM u posljednje dvije godine doprinijelo razvoju privrede ili bar realizaciji nekih socijalnih programa, pa stanovnici BiH nemaju mnogo koristi od ovih povećanja prihoda.
Akcize su samo jedan segment punjenja budžeta, a poreske obveznike od oporezivanja visokotarifne robe više brine porez na dodatnu vrijednost (PDV) koji sa jedinstvenom stopom od 17 odsto već petu godinu predstavlja najveći teret u borbi za golo preživljavanje. Vjerovatno se još svi sjećamo Zlatka Hurtića, savjetnika bivšeg predsjedavajućeg Savjeta ministara Adnana Terzića, koji nam je govorio kako će samo pet KM mjesečno biti veća izdvajanja u kućnom budžetu zbog PDV-a. Ova računica Hurtića je odvela u Svjetsku banku, odakle se kao ekspet brzo vratio u BiH gdje je potom postao privrednik. Nepoznato je da li mu sada PDV stvara probleme u poslovanju, ali svima je dobro poznato da dnevno izdvajaju pet KM po osnovu PDV-a.
Sumiranje rezultata na kraju godine govori da je BiH imala znatnih prihoda, ali to nije bilo dovoljno da se ne potegne za kreditima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Iz Centralne banke BiH poručuju da su prošlu godinu završili sa profitom od 90 miliona KM, a od toga će 55 miliona maraka biti prebačeno u budžet bh. institucija. Ovaj budžet i za laika je nedefinisana ekonomska pojava. Budžet institucija BiH nema nijednu stavku koja se može svrstati u kategoriju razvoja. Novac se izdvaja za servisiranje spoljnog duga i to je obaveza koja se mora ispuniti. Sve ostalo su izdvajanja za plate, naknade i materijalne troškove 70 institucija BiH za koje još nije tačno utvrđeno čime se bave. Jedan uobičajeni novinarski zadatak na temu nostrifikacije diploma može da ilustruje preklapanje nadležnosti institucija BiH. Pitanje da li je validna diploma stečena u Australiji u školi za obrazovanje odraslih moralo je biti proslijeđeno na nekoliko adresa, od Ministarstva civilnih poslova BiH, nadležnog i za oblast obrazovanja, preko Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH do Centra za informisanje i priznavanje dokumenata (CIP). Na kraju, odgovori pokažu da su to savjetodavne institucije koje sa konkretnim slučajem nemaju ništa osim da, eventualno, daju savjet da se isto pitanje postavi entitetskim ministarstvima, a u FBiH odgovor je složeniji jer postoje i kantonalna ministarstva obrazovanja sa svojim nadležnostima.
Koliko prihoda od PDV-a treba da bude izdvojeno da sve ove institucije pobroje svoje nadležnosti, objasne zašto ne mogu pomoći u konkretnim slučajevima i zaposle službenike koji će davati besmislene odgovore o sopstvenoj nenadležnosti?
Vlastima u BiH tako bi trebalo da odgovara da što više stanovnika puši kako bi bile naplaćivane nove akcize na cigarete, dobro je još kada se građani odaju alkoholu, ali i da piju što više kafe. Poželjno je imati i što veće troškove za komunalije, jer uz veći račun veći je i PDV.
Kako je počela 2011. godina biće sve manje onih koji će sebi moći da priušte brašno, ulje i šećer, a da se ne govori o visokotarifnoj robi koja će ojačati budžet. Penzije od 200-300 KM, minimalne plate od oko 400 KM, mizerne invalidnine svakako neće biti povećane zato što je u budžetu više prihoda. Posebno kada se ima u vidu da je izborna godina ostala za nama i da niko više nema potrebu da se dodvorava osiromašenim glasačima.
Posebna priča je što novih saziva 14 vlada u BiH nema ni na vidiku, ako izuzmemo Republiku Srpsku gdje izvršna vlast izabrana, ali se potvrda u Vijeću naroda čeka zbog političkih igara. Fiskalni savjet BiH na posljednjim sjednicama nije imao zajednički stav o budžetu, a Federacija BiH nema ni odluku o privremenom finansiranju. Sve to nije bila smetnja da se federalnim funkcionerima u tehničkom mandatu povećaju primanja. Uz sve ovo svakodnevno slušamo izvještaje sa međustranačkih sastanaka odakle poručuju da se ne bore za fotelje već za kvalitetan program rada buduće vlasti. Koliko god im mrske fotelje bile, trebalo bi ih zamoliti da u njih sjednu ukoliko žele da dočekaju i posljednju tranšu novca iz stend baj aranžmana sa MMF-om. Uglavnom upražnjene fotelje u tehničkom mandatu razlog su što Savjet ministara BiH još nije dao pomoć poplavljenom stanovništvu u nekoliko opština. U ovoj instituciji još se samo bave prijedlozima za sklapanje međunarodnih ugovora, imenovanjima članova raznih upravnih odbora, komisija za ispitivanje nabavke namještaja i zakupa prostorija. Za to vrijeme poplavljenim porodicama pomažu udruženja građana i humanitarni koncerti.
Kada prosječan stanovnik BiH stidljivo primijeti da će ovu godinu jedva preživjeti zbog talasa poskupljenja, neko iz struktura odlazeće vlasti podsjetiće ih na veliki uspjeh zbog bezviznog režima i značajan iskorak ka Evropskoj uniji. Sa 70 evra, koliko treba da se zakorači u Sloveniju, neki u BiH preživljavaju deset dana. Ovaj patetičan podatak nikada neće doprijeti do onih koji će kreirati budžete, a posebno ne do onih koji će ih usvajati.