Kristijan Šmit je kao niko prije njega, računajući i Pedija Ešdauna i Ustavni sud, svojim odlukama rušio BiH i njen suverenitet, izazivajući pri tome otpor u većem dijelu Republike Srpske i manjem dijelu Federacije BiH. Od prve do posljednje, Šmit je svojim odlukama krčio put ili gašenju OHR-a ili gašenju BiH, jer nakon svega što je uradio nije moguće da oboje opstanu.
Prva odluka koju je donio bila je odluka od 12. aprila 2022. godine kojom je nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.
"U smislu ovog zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije od 29. juna 2001. godine; zatim nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SR BiH do 31. decembra 1991. godine; poljoprivredno zemljište za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavlja državnu imovinu u predmetu br. U-8/19, te rijeke, šume i šumsko zemljište za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21", kaže se u prvoj Šmitovoj odluci i ističe da "bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo BiH, kao njen titular u skladu s odredbama ovog zakona".
Tom odlukom Šmit je zagazio u ono čemu nije dorastao i zbog čega je očigledno poslat u BiH, a to je pitanje imovine. Istoga dana, 12. aprila 2022. godine, donio je i Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske.
Slijedi odluka od 7. juna te godine o odobravanju 12.528.000 KM za opšte izbore 2022. godine, koju je donio skupa sa izmjenama i dopunama Izbornog zakona i Zakona o finansiranju institucija BiH.
Sljedeća je bila nova odluka o izmjenama Izbornog zakona od 27. jula te godina koja se odnosi na zloupotrebu javnih sredstava u predizbornim kampanjama. Nove izmjene Izbornog zakona nametnuo je 2. oktobra, na sam dan opštih izbora 2022. godine, i one se odnose isključivo na Federaciju BiH. A da se upleo kao pile u kučine svjedoči to što je istoga dana nametnuo i amandmane na Ustav Federacije BiH.
Na teren Republike Srpske i njenog derogiranja vratio se 27. februara 2023, kada je produžio važenje Naloga o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS.
Potom je 27. aprila donio odluku kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije BiH, a tog dana donio je i odluke kojima u krivične zakone RS, BiH i FBiH uvodi krivično djelo podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava.
Posebno spornu odluku po kojoj će postati i najpoznatiji donio je 1. jula 2023. godine. Ta odluka koja će ga morati koštati funkcije ako BiH želi da opstane ili ako oni koji su ga poslali žele da opstane BiH jeste uvođenje krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika u KZ BiH. Istoga dana donio je i odluku o sprečavanju stupanja na snagu Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, kao i odluku o sprečavanju stupanja na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština usvojila tri dana ranije.
Nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za BiH donio je 21. novembra 2024. godine, na dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se praznuje u Banjaluci, ali ne i u Sarajevu, jer tamo ne običavaju praznovati datume kojima se slavi mir.
Šmit je 2. januara ove godine donio posebno sporan nalog kojim proglašava da se zaključcima Narodne skupštine donesenim 24. i 25. decembra prošle godine krši Opšti okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski mirovni sporazum.
Pored tog naloga, Šmit je ove godine nametnuo još dvije odluke. To su odluka od 24. aprila kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj i odluka od 17. jula o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH kojom je praktično omogućena isplata više od 110 miliona maraka slovenačkoj firmi "Vijadukt".
Od svih nabrojanih Šmitovih poteza posebno sporni su odluka od 1. jula 2023. o nametanju krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika, kao i nalog od 2. januara ove godine koji kaže da Narodna skupština svojim zaključcima krši Opšti okvirni sporazum za mir u BiH. Nalog je posebno sporan zato što jedan od zaključaka kaže: "Narodna skupština konstatuje da pravni sistem Evropske unije ne prihvata mogućnost da neizabrani stranac donosi zakone umjesto demokratski izabranih institucija".
Elem, ako pravni sistem Evropske unije prihvata da je normalno da bilo koji pojedinac nameće zakone i kriminalizuje neizvršavanje njegovih odluka, onda je najbolje da na najjače odvrnemo Balaševićev hit "Putuj, Evrooopo, nemoj više čekati na nas..."
Republika Srpska svakako neće niđe, jer zemlja u kojoj i Anja Ljubojević može biti predsjednik ne treba da brine za svoju budućnost. Pa jel'?
P.S. Bobi sve poziva na referendum i na rođendan. I svi će mu doći. Na rođendan.
P.P.S. Pošto je danas Prenos moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, nagradno pitanje je ko će naredne godine biti predsjednik Organizacionog odbora za proslavu Dana Republike? Ne mogu mu sve zabraniti?! Il' mogu! Khm!