Velika je žurba da nakon sedam mjeseci od opštih izbora bude formirana vlast na nivou BiH. Iz SDS-a su pokrenuli inicijativu da što prije bude zakazan nastavak konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, gdje bi trebalo da bude izabrano rukovodstvo ovog doma, a odmah zatim i komisija za izbor i imenovanje Savjeta ministara BiH.
Vrlo jednostavan i odavno poznat redoslijed stvari. Pitanje je samo zašto baš ovog časa SDS insistira da sjednica bude održana iako se zna da parlamentarna većina nije dogovorena, a i dalje je nepoznato kako će stranke iz Federacije BiH djelovati na državnom nivou. Sjednica Doma naroda federalnog parlamenta zakazana je za 26. maj, šest dana nakon zakazanog termina sjednice Predstavničkog doma bh. parlamenta. Logično je očekivati da se 26. maja konačno sazna funkcioniše li Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u skladu sa Ustavom i zakonom, jer će tada delegati, i oni koji već rade i oni koji će doći prvi put, dobiti mandate od Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Tada bi trebalo da bude poznato i da li ovaj dom nastavlja ili tek počinje da radi te kakva je sudbina odluka koje je dio delegata prije zvaničnog preuzimanja mandata donio nakon što je visoki predstavnik stavio van snage odluku CIK-a.
Sasvim je jasno da dva HDZ-a prije nego što raščiste stvari u FBiH ne mogu relakisrano ući u dogovore o državnoj vlasti. Oni će, dok god je situacija u FBiH ovakva kakva je, morati da traže maksimum na nivou BiH, jer se samo tako mogu opravdati pred svojim biračima za gubitke koje su pretrpjeli od izbora do danas.
Šta će se desiti 20. maja u 11 časova, kada privremeni predsjedavajući pozove poslanike da uđu u skupštinsku salu? Neki će ostati na hodniku kao prošli put kada je zakazan nastavak konstitutivne sjednice, drugi će napustiti sastanak proširenog kolegijuma, jer će ponovo naići na iste kandidate za čelnike Predstavničkog doma. Moguće je da se u naredna dva dana neki od poslaničkih klubova već izjasne da nema uslova za nastavak konstitutivne sjednice. Pitanje je samo ko će to biti i hoće li moći da ponese teret opstrukcije formiranja zakonodavne, a time i izvršne vlasti na nivou BiH.
Incijativa SDS-a, koji je potpisao platformu sa SNSD-om o zajedničkom djelovanju na nivou BiH, može biti samo kontraproduktivna za Republiku Srpsku. Od početka iz SDS-a ponavljaju da je problem u FBiH i da se zbog nemogućnosti postizanja dogovora u ovom entitetu čeka na uspostavu vlasti na nivou BiH. U FBiH se u međuvremenu nije ništa promijenilo jer stranke potpisnice platforme rade tačno po planu i poručuju da nije problem da vladajuće koalicije iz entiteta formiraju vlast na državnom nivou. Moguće je da se nešto promijenilo u percepciji SDS-a, pa žure da kao pokretač pozitivnih procesa završe formiranje vlasti na nivou BiH. Svakom ko živi u ovoj državi u interesu je da vlast bude formirana, ako ni zbog čeg drugog, onda zbog finansijskog opstanka i željenih kredita MMF-a i Svjetske banke.
Međutim, ovakvih obrazloženja u SDS-u nema. Oni znaju da će konačnu riječ o svemu dati stranke sa najvećim brojem poslanika, a to su SNSD i SDP BiH. Ovdje još nije postignut nikakav dogovor, a kost u grlu su dva HDZ-a, koji ne smiju dozvoliti da ih još jednom zaobiđu, a to više ne bi smjela tolerisati ni međunarodna zajednica, što su indirektno i poručili.
HDZ BiH i HDZ 1990 sigurno će insistirati da njihovi ljudi budu u kolegijumima oba doma Parlamentarne skupštine BiH, a tražiće i ministarska mjesta u Savjetu ministara, jer su ostali bez ičega na federalnom nivou. Za Hrvate iz Programske platforme mogli bi, eventualno, prežaliti neko zamjeničko mjesto u Savjetu ministara. Drugačiji dogovor sigurno bi zahtijevao i neke korekcije u FBiH, gdje više nema slobodnih mjesta ni u upravnim odborima javnih preduzeća - sve je bratski podijeljeno.
Ništa od ovoga nije nepoznato SDS-u, koji već zna da će imati svog čovjeka na čelu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i bar jednog ministra u Savjetu ministara BiH. To će dobiti jer su pristali da potpišu platformu koja ih obavezuje da štite interese RS u institucijama BiH. Nikada besmislenija platforma nije ni potpisana, jer svaki poslanik i funkcioner koji je izabran u RS ima ustavnu, a valjda i moralnu obavezu da štiti interese Republike Srpske u državnim organima. Veliki stepen (ne)povjerenja između potpisnica platforme valjda je rezultovao takvim sporazumom, ali više je nego upitno da li je incijativa SDS-a dobrodošla baš zbog zaštite interesa RS. Ko će biti odgovoran ako nastavak konstitutivne sjednice ne bude održan, a inicijativa je stigla baš iz RS? Naravno, odgovornost će biti na strankama iz Federacije BiH, ali onda niko iz RS ne bi trebalo da kaže ni riječi o strankama iz FBiH koje će činiti parlamentarnu većinu u bh. parlamentu, a time i u Savjetu ministara BiH. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija tako može do mile volje da imenuje "pripadnike", a ne "predstavnike" Hrvata u bh. institucijama, a HDZ-ovi mogu da se povuku u Međužupanijsko vijeće, gdje će odlučivati ni o čemu. Iako je SDS više od deceniju uspješno vladao sa HDZ-om, od početka nije oduševljen insistiranjem SNSD-a da ova stranka mora biti u vlasti tvrdeći da bi u budućnosti i Srbe u BiH mogli predstavljati "pripadnici", a ne "predstavnici".
SDS se ili pogubio u entitetskom opozicionarstvu ili već licitira funkcijama na nivou BiH gdje će biti u vlasti. SDS je imao priliku da bira s kim će u vlast na nivou BiH i to im je prije SNSD-a nuđeno od stranaka iz FBiH. Moguće je da je ova ponuda još otvorena.