Kolumne

Rang-lista

Marko Đogo

"Prema izvještaju Agencije za bankarstvo Republike Srpske građani duguju bankama 2,15 milijardi KM. Da li je to puno ili malo", otprilike ovako je glasilo pitanje uvažene novinarke upućeno mojoj malenkosti prošle sedmice.

Odgovorio sam da apsolutne cifre u ekonomiji ne znače baš puno, na šta je draga novinarka spremno izbacila i cifru duga po glavi stanovnika.

Elem, pokušao sam da se izvadim da ni to ne znači baš puno, jer po njenoj računici dug se dijeli i na penzionere, djecu, nezaposlene...

Složili smo se da bi objektivnije bilo dug podijeliti na zaposlene i tako dobiti neki pokazatelj. Jedno ovakvo poređenje zaduženosti za zemlje u regionu uradili su Srbijanci 2010. godine i može se naći na sajtu www.kamatica.rs (Građani Srbije među najmanje zaduženima).

Međutim, čak i ovo poređenje, koje su sačinili ljudi koji se profesionalno bave bankarstvom i finansijama, po mom mišljenju, ima jednu veliku slabost. Ta slabost je što zarad želje da se dug izrazi u novcu (evrima po zaposlenom) ovo poređenje nisu doveli do logičnog kraja time što bi sastavili rang-listu koja bi uvažavala i razlike u prosječnim platama u svakoj od posmatranih zemalja.

Zbog toga sam sada specijalno za potrebe "Nezavisnih novina" zavrnuo rukave i sastavio rang-listu zaduženosti građana bivših jugoslovenskih republika krajem 2011. po kriterijumu koji obuhvata i broj zaposlenih i nivo zarada. Time se zapravo dobija teret duga po zaposlenom.

Rang-lista koja će uslijediti je specifična po tome što na njoj ne želite da budete na vrhu već na dnu.

Građani naše zemlje duguju "svega" oko 3,4 milijarde evra. Međutim, zahvaljujući samo 816.000 onih koji rade dug se penje na oko 4.200 evra po zaposlenom. Kada tome dodamo prosječnu platu od 421 evra ispadne da dugujemo 10 prosječnih plata po zaposlenom

Dakle, rang-lista objektive zaduženosti izgleda ovako:

1. Hrvatska - građani ove zemlje duguju bankama preko 17 milijardi evra. Ako to podijelimo na oko 1.128.000 zaposlenih u ovoj zemlji dobijamo prosječnu zaduženost od oko 15.000 evra. Uz prosječnu platu od 722 evra potrebno je preko 21 cijela plata za vraćanje dugova.

2. BiH - građani naše zemlje duguju "svega" oko 3,4 milijarde evra. Međutim, zahvaljujući samo 816.000 onih koji rade dug se penje na oko 4.200 evra po zaposlenom. Kada tome dodamo prosječnu platu od 421 evra ispadne da dugujemo 10 prosječnih plata po zaposlenom.

3.       Crna Gora - kod "đetića" je stanje kao preslikano od nas samo u smanjenoj varijanti. Duguju 840 miliona evra, zaposleno je oko 175.000 radnih građana uz platu malo višu od naše (487 evra). Uz malo matematike duguju 9,9 plata po zaposlenom.

4.       Slovenija - Slovenci duguju bankama nešto manje od 7,9 milijardi evra. Međutim, uz sasvim solidnu zaposlenost od oko 824.000 ljudi (zanimljivo je da je u Sloveniji  zaposleno više ljudi nego u BiH koja ima skoro dva puta više stanovnika) to izađe po oko 9.570 evra po zaposlenom. Iako je i ovo više nego dva puta veći dug po zapslenom negu u BiH, zahvaljujući prosječnoj plati od oko 990 evra, dođemo do cifre od 9,7 potrebnih plata za vraćanje duga.

5.       Srbija - Građani Srbije duguju bankama oko 8,6 milijardi evra. Uz oko 1.735.000 zaposlenih to je oko 3.300 evra po radniku. Iako se ovo ne čini puno, zahvaljujući prosječnoj plati od svega 386 evra, Srbijancima se dug penje na 8,6 punih plata.

6.       Makedonija - Ukupan dug stanovništva bankama od oko 1,3 milijarde evra, uz solidnih 645.000 zaposlenih čini da radnik u Makedoniji duguje bankama ispod 2.100 evra. Ipak, nevjerovatno niska plata od 342 evra (osamdesetak evra niža nego kod nas) čini da Makedonci duguju bankama čak šest svojih plata.

Zanimljivo je primijetiti da su građani najzaduženije bivše republike SFRJ tj. Hrvatske, koja nam je inače po mnogo čemu pozitivnom odmakla, čak 2,5 puta zaduženiji od građana Makedonije. Iako se građani BiH nalaze na drugom mjestu po nivou objektivne zaduženosti, mi smo zapravo u sredini, budući da nas od Crnogoraca i Slovenaca dijele nijanse. Od građana Srbije i Makedonije smo zaduženiji kako god se uzme.

(autor je član Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Najčitanije