Kao komesar Evropske unije za proširenje i politiku prema susjednim zemljama, lično se zalažem za evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Unaprijed se radujem saradnji sa njenim građanima i vlastima na ostvarivanju zajedničkog cilja već od samog početka svog petogodišnjeg mandata. Ja vjerujem da je budućnost ove zemlje u EU.
Petnaest godina poslije rata moramo gledati unaprijed. Današnja Bosna i Hercegovina je znatno drugačija od one kakva je bila prije 15, 10 ili pet godina. Tako će i Bosna i Hercegovina koja se pridruži EU biti drugačija od ove kakvu vidimo sada. Radujem se što ću zajedno sa svojim partnerima raditi za tu buduću, snažnu zemlju koja će sa samopouzdanjem dijeli iste vrijednosti kao i EU.
Politika proširenja EU se zasniva na sveobuhvatnom pristupu, čiji je cilj da osigura da sve nove članice budu prihvaćene kao takve tek onda kada budu spremne da usvoje kako prava tako i obaveze koje članstvo u EU podrazumijeva. Iskustva ranijih krugova proširenja su nam pokazala da sam prospekt pridruživanja EU može biti snažan poticaj za reforme. Reforme se mogu sprovesti samo u Bosni i Hercegovini, ne u Briselu. Međutim, tačno je i to da reforme na domaćem terenu mogu donijeti dobre rezultate i u Briselu.
Već imamo dobar primjer toga kako se reforme u vlastitoj kući mogu isplatiti: "Mapa puta" za ukidanje viznog režima. Mogućnost da vaši građani slobodno putuju u Evropu nije poklon od Brisela, već rezultat odlučnih mjera koje je preduzela vaša vlada potpomognuta širokim konsenzusom političkih stranaka. Ovaj kolektivni napor će donijeti opipljivu korist građanima: bliže privredne veze, stipendije i razmjenu kulturnih dobara.
Proces liberalizacije viznog režima je dobar primjer toga da EU integracija zavisi od brzine reformi. Ista stvar se desila i sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, što nam je omogućilo da idemo naprijed. Bitno je da se kod svih reformi koje podupiru ambiciju za učlanjenje u EU gradi ovakva vrsta političkog angažmana i konsenzusa. Ovo je preduslov da se zemlja odvoji od postdejtonskog načina razmišljanja i približi evropskom.
Ostvaren je veliki napredak, ali je potrebno uraditi još puno toga. Usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima je ključni korak za ovu zemlju, koja bi time omogućila manjinskim grupama da u potpunosti učestvuju u izbornom procesu. Zakon o popisu stanovništva mora biti usvojen jer će u suprotnom Bosna i Hercegovina biti jedina zemlja u regionu u kojoj popis stanovništva neće biti održan 2011. godine. Popis stanovništva 2011. godine je od suštinskog značaja za ekonomsko i socijalno planiranje, te za razvoj svake od zemalja Evrope kao cjeline. I konačno, zakon mora biti primijenjen da bi se zemlja oporavila od trenutnog pada ekonomije. Sve ovo su pitanja koja će, jednom kad budu razriješena, dovesti Bosnu i Hercegovinu bliže Evropi.
Godina 2010. je izborna. Izbori bi trebalo da predstavljaju proslavu demokratije, a predstojeći izbori će biti o tom novom evropskom načinu razmišljanja. Nema mjesta za nacionalističku retoriku koja razdvaja ljude po etničkoj ili religijskoj osnovi. Mi ćemo i tokom predizbornog perioda nastaviti raditi sa vama na unapređenju neophodnih reformi. Slobodni i pravedni izbori putem kojih svi građani ove zemlje mogu birati i biti birani baš kao i u zemljama članicama EU stavljaju pečat u vaš pasoš za put u EU. Nemojte propustiti priliku da dobijete taj pečat!