Kolumne

Samo bez histerije

Nataša Krsman

Narodne vođe ponovo u kasarni. Cijela protekla sedmica bila je u znaku ulaska domaćih i međunarodnih zvaničnika u vojnu bazu "Butmir". Već postaje pravilo da Ustav za BiH treba da bude pravljen u kasarni uz budno oko stranaca. Čak i najstariji ustav na svijetu Ustav SAD nastao je u boljem ambijentu pomirivši niz suprotstavljenih interesa na njihovim prostorima s kraja 18. vijeka.

Amerikanci su sa sedam članova Ustava izgradili jednu od najvećih svjetskih država, a sve neregulisane oblasti koje je donosilo savremeno društvo uređivali su amandmanima.

Nejasno je zašto u BiH ne može mirno da se razgovara o ustavnim promjenama i da budu donosene u redovnoj proceduri. Izmjene Ustava važne su u svakoj zemlji, pa i u ovoj, ali one ne mogu riješiti lične frustracije onih koji bi da budu vođe.

Upravo su stranci od mnogih koji nemaju pristalica ni da napune skromni amfiteatar napravili narodne vođe kada su ih pozvali u bazu "Butmir". Pregovori, dogovori, razgovori i sve to s prevodiocima na vlastitoj zemlji, koju su ogradili i čuvaju tuđi vojnici... Tipično za Balkan.

Nažalost, ustavne promjene nisu bile glavna tema protekle sedmice nego je u žiži interesovanja bilo divljanje navijača u Širokm Brijegu, koje se završilo sahranom dvadesetčetverogodišnjeg mladića u Sarajevu.

Kako su divljali navijači, tako su ih zdušno podržavali mediji. Uglavnom, u medijima se moglo vidjeti ko je te nedjelje trebalo da navija za Široki Brijeg, a ko za Sarajevo. Otišlo se tako daleko da je ime ubice objavljeno na naslovnim stranicama i u udarnim informativnim emisijama i prije nego što je tužilac ispitao osumnjičenog. Sve to uz fotografiju kuće i tačnu adresu roditelja u medijima već osuđenog ubice. Onda se ubica pretvorio u bjegunca, a vijesti u naučni program u kome se emituju analize sociologa i psihologa. Treba li reći da je potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo otišao na još jedan opasan i human zadatak, sve uz pratnju kamera? Sada očekujemo da Kebo posjeti predsjedavajućeg Savjeta ministara Nikolu Špirića, inače svog dobrog prijatelja, na čiji je automobil u Istanbulu bačen Molotovljev koktel. Jeste da se Špiriću i ostatku bh. delegacije, na sreću, nije desilo ništa - ali red je pokazati dobru volju i otići u posjetu sa voćem i sokom, te porazgovarati malo o potezima antiglobalista. To bi, naravno, bila 25. jubilarna uzvratna posjeta koja treba da rasplamsa optimizam u BiH.

Što kaže Špirić, ne treba širiti histeriju. Što bi Kebo histerisao što ministri iz njegove stranke neće da deblokiraju rad Savjeta ministara i glasaju za direktore važnih državnih institucija ili što Špirić, inače njegov dobar prijatelj, neće da pokrene proceduru imenovanja novog ministra bezbjednosti iz reda SDA?!

Malo je to čudan odnos, ali valjda je ljudski. Ne moraju ljudi histerisati zato što su politički oponenti. Mogli bi sjesti svako u svoj kabinet, uraditi ono što im je u nadležnosti i lijepo zaraditi svoju platu. Možda bi tako mogli osmisliti i kako da im poreski obveznici zarade bilo kakvu platu da bi mogli plaćati poreze.

U sedmici koja je za nama sahranjeni su jedan trg i jedno pozorište. Ovo malo ljubitelja umjetnosti u BiH oplakalo je Narodno pozorište u Mostaru, koje više ne može da održava šačica entuzijasta, a nekolicina mladih donijela je vijence na trg ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu, preminulog nakon duge i teške bolesti od urbicida.

Najčitanije