Savjet Evrope zaprijetio je ovih dana suspenzijom BiH iz ove najstarije evropske organizacije ako do kraja 2014. godine ne sprovede presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, poznatiju kao "Sejdić Finci".
Svi prijedlozi su u blokadi, bez većinske podrške, zbog mnoštva aktera i oprečnih stavova i interesa. Predmet čiji je puni naziv "Sejdić i Finci protiv BiH" sada je dobio svoj nastavak pod nazivom "BiH protiv Sejdića i Fincija". Presudom Evropskog suda za ljudska prava, BiH je bila obavezna da ovu odluku ugradi u svoj ustav i tako omogući svim građanima BiH jednak pristup javnim političkim funkcijama.
Na implementaciju ove odluke do sada su potrošene tone novinskog papira, održane maratonske sjednice, a prijedlozi rješenja dostigli su obim nestale Aleksandrijske biblioteke. Nismo sproveli presudu "Sejdić Finci", nismo ih turili u Ustav, ali smo ih zato turili u viceve. Od kada traje ova saga vezana za presudu, nastao je impresivan narodni opus epskih razmjera, anegdota, viceva, aforizama i duhovitih izjava na račun ove dvojice velikana malih rastom. Narod je presudio na svoj usmeni narodski način. Za sva vremena njihov slučaj ostaće u živom narodnom usmenom predanju i kazivanju, kao priča bez kraja, sa bezbroj nastavaka. Kada na Guglu ukucaš imena ovog najpoznatijeg bh. dvojca, dobiješ preko 630.000 odrednica, što je više od Predsjedništva BiH, kolektivnog šefa države. Rom Dervo Sejdić i Jevrej Jakob Finci, dvojica su ljudi koji su ušli u političku istoriju BiH. Dok čekamo implementaciju odluke, vjerujem da se na mnogim univerzitetima u BiH i u svijetu već pišu magisteriji i doktorati na temu najpoznatije presude Evropskog suda za ljudska prava, sa svim njenim modalitetima i političkim implikacijama. Neke od tema mogle bi nositi naslove: "Doprinos Sejdića i Fincija razvoju ustavnog zakonodavstva BiH i šire", "Uticaj Sejdića i Fincija na ostale", "Problem Sejdić - Finci: Kako dvojac smjestiti na trosjed, na kome obično sjedi jedan?". Možda i oni sami uskoro objave memoare: "Sejdić i Finci: Kako smo srušili Dejtonski sporazum?" Problemom ovog dvojca bavio se Evropski sud za ljudska prava, a sada se bave Savjet Evrope, Evropska unija i drugi međunarodni istražni organi. Ova dvojica junaka postali su nešto kao naši Lolek i Bolek, likovi onog poljskog crtanog filma iz osamdesetih godina, nerazdvojni kao šipka i bubanj. Ovaj dvojac bez kormilara zajednički su dobitnici dvije nagrade za ličnost godine u 2012: od Internacionalne lige humanista i "Večernjeg lista". Njih dvojica zajedno su skupa: jedno tijelo dvije glave. Od dana presude oni postoje samo u paru. Tako i treba biti kad je neko ustavna kategorija. U novinama ih pišu na različite načine, zajedno, u paru, odvojeno, rastavljeno, sastavljeno, sa crtom i bez crte, s navodnim znacima i bez njih. "Sejdićfinci", "Sejdić-Finci", "Sejdić i Finci", "Sejdić Finci", a ponekad i skraćeno SF. Možda je to i najpreciznije, jer šansa da ova odluka bude jedinstveno i zajednički prihvaćena u BiH od predstavnika tri naroda i sedam političkih stranaka zasad je naučna fantastika. Kako stvari stoje, prije će biti dešifrovan Vojničev rukopis nego usvojena odluka "Sejdić Finci".
Usvajanje ove odluke, ako do nje ikada dođe, biće ravno pronalasku svetih svitaka na obalama Mrtvog mora, ponovnom pronalasku Atlantide, rješavanju Goldbahove pretpostavke, najstarijeg neriješenog matematičkog problema ili otkrivanju nove planete u Sunčevom sistemu. Četiri godine je prošlo, a BiH se nije mrdnula s mjesta po ovom pitanju. Većina ljudi u BiH zapravo nema pojma o čemu se u ovoj presudi radi. U tom smislu zanimljiva mi je priča jednog moga prijatelja koji mi kazuje slučaj svoje babe. Gleda baba dnevnik, a na dnevniku spiker gusla o ovoj presudi. Na to baka priupita svoga unuka: "Ma dijete, reci ti meni šta 'oće taj Sejdo Finci?" Svi prisutni na licinom mjestu pukli su od smijeha. Morao je intervenisati i sam Jakob Finci, te je kroz smijeh nedavno rekao: "Moje ime je Jakob Finci, a ne Sejdić-Finci, kako se može čuti u posljednje vrijeme." Kad sam bio u službenoj posjeti Srbiji, sa članovima Predsjedništva BiH, u slobodnim razgovorima sa tamošnjim novinarima, čuo sam i ovaj vic: "Kako u Srbiji zovu presudu 'Sejdić-Finci'?" Odgovor: "GANCI - FINCI." Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Slavko Jovičić zvani Slavuj, objašnjavajući nedavno težinu problema u predmetu "Sejdić i Finci" reče i ovo: "Nikad niko neće moći da napiše tekst himne BiH koji će odgovarati svima, a da istovremeno u njemu budu Sejdić i Finci." Hrvatima, kojima nije do pjesme, pa taman bila i himna, važnije su bratske veličine od nacionalnih manjina. Božo Ljubić, poslanik HDZ 1990 u Predstavničkom domu PS BiH, kaže: "Dragi su mi i Sejdić i Finci, ali mi je hrvatski narod draži." Književnik i publicista Muharem Bazdulj u svojoj kolumni u "Oslobođenju" prepričava dosjetku koju je čuo od nekog šaljivdžije kojom objašnjava zašto Finska - za razliku od Danske, Švedske i Norveške - nije u ratu primila veliki broj bosanskohercegovačkih izbjeglica. Sve je to zbog reciprociteta, jer se Finska tako sveti za loš tretman svoje nacionalne manjine u BiH. Finci se dijele u tri grupe: Sjeverni Finci, Južni Finci i Sejdić Finci, a ovi treći su u BiH diskriminisani, gore nego Skandinavci. Kolumnista "Oslobođenja" Gojko Berić dobro primjećuje da je ustavno-pravni predmet "Sejdić Finci" u Sarajevu postao predmetom ulične šale. GB bilježi komentar jedne Sarajke kad je ugledala grupicu Roma u glavnoj gradskoj ulici: "Evo naših 'sejdića'!"
Dok se političari prenemažu da Sejdića i Fincija stave u Ustav BiH, satiričari i aforističari ovaj predmet opserviraju na svoj poznati način. Tako banjalučki satiričar Miladin Berić u svojoj redovnoj kolumni u "Pressu" donosi nekoliko šaljivih crtica o najpoznatijem ne/ustavnom paru u BiH. U epigramu "Presuda" Bery kaže: "Zbog presude 'Sejdić-Finci' ustav nam je cinci-linci. Kad presudu nevoljno uštele, ustav će nam biti kuku-lele." A u futuristički naslovljenom epigramu "BiH 2050." i ovo: "Godina dve hiljade pedeseta, na vlasti neki novi klinci - žele u Evropu, ali im smeta neusvojena presuda 'Sejdić-Finci'." Američki teksaški bogataš Endrju Bil, fasciniran brojevima, ponudio je milion dolara za rješenje matematičkog zadatka koji on bezuspješno pokušava da riješi punih dvadeset godina. Penzionisani ekonomista iz Foče Ramiz Jahić tvrdi da je riješio ovaj zadatak. Aforističar Miladin Berić komentariše: "Lako je to, moj Ramize, nego hajde ti reši zaista nerešive probleme u BiH tipa "Sejdić- Finci", pa da ti skinemo kapu." Bilova pretpostavka je jednačina sa tri nepoznate (Ax + By = Cz) kao i BiH, pa bi u rješavanje problema "Sejdić Finci" valjalo uključiti i pomenutog Ramiza.
Možda bi trebalo raspisati javni konkurs za rješenje presude "Sejdić Finci", sa nagradom od milion dolara. Ukoliko usvoje ovu odluku, našoj sedmočlanoj političkoj ekipi smiješi se Nobelova nagrada za mir/ovanje. Kako god okreneš, opet će je podijeliti između sebe i strpati pare u padže. Ako se to desi, i zaslužili su. Na kraju, jedino nam preostaje da angažujemo svemogućeg Čaka Norisa, da pokuša riješiti naš problem. Do tada pomenuti dvojac može da otvori samostalnu konsalting firmu u zajedničkom vlasništvu "Sejdić & Finci and Brothers" i iskoriste dosadašnju besplatnu reklamu. Veseli duh Sejdića i Fincija još dugo će da luta dvoranama zajedničkih institucija BiH i plaši međunarodnu gospodu iz EU.