Podatak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da će ukupni rashodi administracije u BiH u ovoj godini biti 8,6 milijardi KM pokazuje koliko je važno osvojiti vlast u ovoj državi.
Politička previranja u BiH o formiranju vlasti posljednjih pola godine uglavnom se svode na ustavnu poziciju naroda i građana u BiH, a finansijski efekti ostaju u sjeni kao potpuno nerelevantni u borbi za vlast. Oni koji učestvuju u pregovorima već su na budžetima. Stranački lideri su bili na budžetu u bivšem sazivu, a biće i u novom ma kakav dogovor se postigao.
Za pregovaračkim stolom mjesecima sjede čelnici bh. parlamenta, poslanici i ministri, a neki su već prigrabili nove ministarske funkcije u vladi sumnjivog legaliteta. Posljednjih nekoliko dana nagradno pitanje u Federaciji BiH je ko je predsjednik ovog entiteta? Borjana Krišto, koja je na ovoj funkciji poslije opštih izbora 2006. godine, tvrdi da je ona i dalje predsjednica FBiH, a o svemu čeka odluku Ustavnog suda FBiH i Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Živko Budimir, kome je tridesetak delegata Doma naroda Parlamenta FBiH dalo povjerenje da preuzme poziciju na čelu FBiH, smatra da ne mora ući u kabinet gdje još sjedi Borjana Krišto da bi postao predsjednik. Sigurno je samo da je potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, kadar SDA, koji je ovu funkciju obavljao u bivšem, a i u novom će sazivu. Svetozar Pudarić, izabran je kao kandidat SDP BiH iz srpskog naroda na mjesto zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma federalnog parlamenta, a odmah potom delegati Doma naroda imenovali su ga za potpredsjednika FBiH. Kako god se ovi kandidati rasporede poslije odluka sudova i CIK-a, plata im je zagarantovana. Većina njih i po prestanku mandata ima pravo na plate narednu godinu. Nešto bolja mjesečna primanja imaju čelnici FBiH nego predsjedavajući domova u parlamentu pa se tu možda može uštedjeti koja hiljada na troškovima državnog aparata.
Zbog svega ovog nikoga ne treba da iznenadi podatak MMF-a da se svake sekunde u BiH potroše 273 KM, odnosno državni aparat u sekundi potroši najnižu penziju u FBiH. U stvari, ne baš najnižu penziju u FBiH jer bi onda u sekundi trebalo da potroše 296 KM, dakle 23 marake manje nego što jednom penzioneru treba da preživi cijeli mjesec. Ukoliko se nastavi zapošljavanje državnih službenika i savjetnika ovim tempom, neće biti problem "nažicati" tih dodatnih 23 KM u sekundi. Izvještaji pokazuju da je povećan broj zaposlenih u administraciji, a smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i poljoprivredi. Uz posljednje podatke MMF-a sasvim je jasno zašto više niko neće da se bakće poslovima u privredi kada se jedino može zaraditi u udobnim kancelarijama raznih institucija države koja ima 14 vlada i na desetine predsjednika, predsjedavajućih, zamjenika, te stotine ministara, pomoćnika, savjetnika, stručnih saradnika i direktora.
"Od opštih izbora održanih u oktobru 2010. godine, bez ikakvih planova i po inerciji, potrošeno je više od 3,8 milijardi KM, velikim dijelom na plate i naknade korisnika budžetskih sredstava", navode iz Centra za zastupanje građanskih interesa - Fondacija CPI.
Odluka o privremenom finansiranju, koja je na snazi i u institucijama BiH, podrazumijeva da se od Ministarstva finansija i trezora BiH traži saglasnost za putovanja i troškove repreznetacije. U ovom ministarstvu dobivali su zahtjeve za odobrenje troškova putovanja kada su ona odavno prošla, kao u slučaju ministra inostranih poslova Svena Alkalaja, koji je obišao tri kontinenta za mjesec i po. U jeku stranačkih pregovora kada se očekivalo da se postigne sporazum na nivou BiH, poslanik NS Radom za boljitak Mladen Ivanković Lijanović pohvalio se novinarima da je tog dana dobio drugu platu koja je po gruboj računici oko 5.000 KM. Istovremeno, ovo je jedan od vlasnika preduzeća čija se imovina procjenjuje milionskim iznosima. Teško je povjerovati da on svojim zaposlenicima daje plate ako mjesecima ne dolaze na posao.
Prema informacijama iz Ministarstva finansija i trezora BiH, Svjetska banka je već zaustavila isplatu 110 miliona evra podrške budžetima BiH, a svaki dan stižu odgovori iz EU i međunarodnih finansijskih institucija da praktično ne znaju s kim u BiH da pričaju o konkretnim projektima.
Čudno je onda kako nikome ne treba vlast na nivou BiH. Nejasno je kako se SDP-ova programska platforma zasniva na stvaranju ambijenta za investicije, povećanje broja zaposlenih i garantuje brži put ka EU ako proleterskim formiranjem vlasti u FBiH blokiraju i uspostavu državne vlasti koja jedina može dobiti podršku međunarodnih finansijskih institucija. Izjava Milorada Dodika da će se BiH raspasti ponovo je izazvala buru jer je politička, a da je kojim slučajem zasnovana na ekonomskim pokazateljima teško bi ko našao kontraargument za to što najavljuje. Kako će opstati država čiji građani su na rubu siromaštva, a državni aparat troši u sekundi ono što njima, u najboljem slučaju, traje po deset dana da prehrane sebe i svoju djecu. Ustavomrsci u BiH odmah bi se pozvali na komplikovano ustavno uređenje kao glavni razlog zašto je stanje ovakvo, ali nigdje u Ustavu ne piše da stopa PDV-a na hranu za bebe ili osnovne životne namirnice mora biti 17 odsto. Nema u Ustavu ni odredbe po kojoj direktor nepotrebnog javnog preduzeće u Sarajevu mora potrošiti 70.000 KM na troškove reprezentacije, a posluje sa gubitkom od 670.000 KM. Eto novoj kantonalnoj vlasti posla i bez zadiranja u Ustav, koji im politički šefovi tumače kako im kad zatreba.