Kolumne

Široki Brijeg

Tadej Labernik

Lider SDP Bosne i Hercegovine u suštini ima pravo kada kaže da s pregovorima u kafanama, prečenim svetlima javnosti, nema sreće. Njihovo mesto je u institucijama sistema. Ne može sudbina i perspektiva jedne zemlje da zavisi samo od šest lidera pozicijskih stranaka plus jednog delegiranog stranca.

Široki Brijeg morao se dogoditi da bi ukazao na objektivne razlike političkih subjekata i unutarnacionalnih entiteta. Ove partije dobile su poslednje izbora, a time i odgovornost rukovođenja zemlje ka boljem uz uvažavanje i onih koje predstavlja opozicija. Slanje konstatnih signala nemogućnosti prevazilaženja međusobnih neslaganja stvara javnu klimu nepoverenja i tenzija.

Usvajanje Mostarske deklaracije o reformi policije i predlog kojeg su sada izradili dobra je osnova i bila je dobra poruka u prevazilaženju tadašnje krize. I druženja pozicijskih lidera tri nacije Bosne i Hercegovine, u suštini su vrlo pozitivna dok ne poprime institucionalni okvir. Za ljude iz ovog prostora sa dužim pamćenjem ipak ova putovanja podsećaju na poslednje dane nekadašnje Federacije, kada su lideri tadašnjih republika i Federacije putovali iz republike u republiku, te pod svetlima javnosti zapravo pridoneli još više nereševanju suštinskih pitanja.

Pravi dogovori mogu se postići i za kafanskim stolom i bez mnoštva papira. A njihova istinitost potvrđuje se u konkretnom funkcionisanju institucija sistema. U rešavanju problema i u služenju građanima. Sastanak u Širokom Brijegu doneo je nov problem i moguću novu krizu. A 15. februar je već iduće nedelje i ako uslov Brisela za dalje sporazumevanje sa Evropskom unijom neće biti zadovoljen, niko u Evropi neće biti previše uznemiren. Komesar za proširenje izraziće žaljenje i naglasiti strpljivost Evrope do dana kada će uslovi ipak biti poštovani. Vrlo slična poruka poslata je i Beogradu gde zbog neslaganja predsednika i premiera nije došlo do potpisivanja političkog sporazuma sa EU. I zbog toga verovatno će Srbija na izbore sa mogućnošću buduće kohabitacije demokrata i radikala.

Ali do 15. februara još je sedam dana. Za Bosnu i Hercegovinu bi bila katastrofa da ne potpiše Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju opravdano upozorava predsednik HDZ BiH Dragan Čović. Jer Evropa i svet idu svojim putem i traže rešenja za današnje i buduće probleme. Čović je naglasio baš ovo, jer ekonomski procesi su nepovoljni, okruženje je nestabilno, recesija je zahvatila veći deo sveta i Evropsku uniju, a domaće vlasti na ovo nemaju odgovora.

Partijama koje su dobile poverenje biračkog tela, vreme vladanja kratskim društvima je ograničeno do narednih izbora. I u Bosni i Hercegovini teško je opravdavati put od krize do krize jačanjem budućh pregovaračkih pozicija za nove ključne reforme državno-pravnog uređnja. Vreme izmiće i pažnja savremenog sveta okreće se novim horizontima.

Najčitanije