Eksploatacija šljunka iz riječnih korita u RS konačno bi se, bar prema najavama resornog ministarstva, trebala staviti pod čvrst nadzor, kako bi se izbjegle očigledne zloupotrebe koje postoje u toj oblasti.
Divlje iskorištavanje prirodnog bogatstva od ratnog perioda sprovodi se skoro nesmanjenim intenzitetom, s tim da se otvorena bahatost mijenja suptilnijom metodom prividne kontrole.
Pored bespoštedne sječe šuma i problema divljih kamenoloma, nekontrolisani odvoz šljunka je sve vidljiviji zbog devastacije riječnih korita. Do sada je dozvole za vađenje šljunka davala Direkcija za vode, ali se sada najavljuju nova pravila, odnosno raspisivanje tendera uz strogo poštivanje projekata eksploatacije.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ukazuju da su vlasnici šljunkara često interesno povezani sa vodoprivrednim inspektorima koji kontrolištu izvađene količine šljunka iz rijeka, jer za njih prave projekte za eksploataciju. Naravno da se zbog tog sukoba interesa ne može očekivati adekvatna inspekcijska kontrola, jer niko ne želi da siječe ruku koja ga hrani.
Do sada su korisnici šljunkara sami birali lokacije i radili projekte za vađenje riječnog materijala, što je nerijetko dovodilo do velikih posljedica kao što su devastacija riječnog korita i plavljenja uz zanemarivu prihodovnu korist za državu.
Sigurno je da bi planirano određivanje lokacija za eksploataciju šljunka od strane nadležnih institucija trebalo dovesti do lakše kontrole količina izvađenog materijala, dok bi presijecanje interesnog lanca vlasnika šljunkara i vodoinspektora suzilo mogućnost zloupotreba i manipulacija. Svoj doprinos uređenju te oblasti mogli bi dati i sami građani koji bi javnom objavom lokacija bili upoznati gdje je eksploatacija nedopuštena pa bi o tome mogli odmah upoznati inspektore kako bi oni izašli na teren.
To bi na kraju nesumnjivo rezultiralo ne samo smanjenjem broja plavnih područja, zaštitom toka rijeka i izgleda okoliša, već i drastičnim povećanjem prihoda. Iako su prema podacima Direkcije za vode prihodi po toj osnovi sa godinama povećavaju, prikupljenih 1,5 miliona KM na kraju prošle godinu se mogu smatrati simboličnim s obzirom na procijenjeni obim poslova i značajem zaštite prirodnih bogatstava.