Iza nas je godina puna političkog naboja i tenzija u domaćem ekonomskom sistemu. Prethodnu godinu obilježili su naboj i geopolitičke tenzije na globalnom nivou. Staro više ne postoji, novo traži ravnotežu.
Novinski naslovi, medijski prilozi, blogovi, tvitovi, rilsovi bili su većinom političke prirode. Prethodna godina biće upamćena kao godina završetka starog svjetskog poretka. U nastavku slijedi pregled uticaja globalne neizvjesnosti na domaći ekonomski sistem, budžetske odluke i ekonomske resurse kojima kao nacija raspolažemo.
Prethodnu 2025. godinu karakterišu najveće globalne neizvjesnosti u posljednjih 20 godina. Mjereno indeksom globalne neizvjesnosti (eng. World Uncertanity Index), neizvjesnost je dvostruko viša nego u vrijeme pandemije izazvane virusom korona. Politička dešavanja diktiraju ekonomska.
Izgleda da je tako bilo uvijek i svugdje, iako je generacija kojoj pripadam učena da ekonomija diktira politiku.
Prisjetimo se liberalnog kapitalizma, vedeta globalnog tržišta poput američkih kompanija "McDonalds", "Coca-Cola", "Starbucks", "Nike", "Apple" itd. One su se početkom sukoba u Ukrajini povukle sa tržišta Rusije.
Da li je neko pitao akcionare i vlasnike kapitala o toj odluci? Odluka o povlačenju sa ruskog tržišta nije bila tržišna, već politička. Kompanije su je prihvatile kao jedinstven sistem. Nevidljiva ruka tržišta je prilično vidljivim potez učinila, nešto što je generacija kojoj pripadam rijetko viđala.
Rusko tržište i njihovu privatnu potrošnju zadovoljili su domaći dobavljači i globalne ekonomske sile poput Kine i globalne sile u usponu Indije. Kurs rublje u odnosu na početak sukoba u Ukrajini u odnosu na dolar je danas jači, a Ukrajinske hrivnje znatno slabiji. U uslovima neizvjesnosti, devizno tržište je najbrži i najpouzdaniji pokazatelj stanja ekonomije. Ukoliko valuta neke zemlje jača u odnosu na drugu, stanje ekonomije te zemlje je kvalitetnije, a budućnost prosperitetnija.
Ili ukoliko neko predviđa ekonomski kolaps nekog ekonomskog sistema, kao što je predviđano ruskom tokom početka sukoba, brzi test i bez pretjerane analize može nam pružiti uvid sa deviznog tržišta.
Ovo tržište u jednom broju, jednom smjeru obuhvata sve trenutno raspoložive i poznate sadašnje informacije o nekom ekonomskom sistemu.
Naš domaći ekonomski sistem šalje jasne signale o rezultatima funkcionisanja prethodne godine i očekivanim planovima za narednu godinu. Već četvrtu godinu zaredom dva puta godišnje se vrši rebalans budžeta naviše. To odslikava globalnu neizvjesnost u domaćem ekonomskom sistemu, ali i konzervativniji pristup i oprezan način planiranja.
Domaća neizvjesnost uzrokovana je prevashodno globalnom neizvjesnošću, mada domaća politička i sudska scena često nisu saveznik domaće ekonomske aktivnosti. Ipak korisno je znati da svaki put kada se budžet koriguje naviše usljed većih javnih prihoda, tada je nivo ekonomske aktivnosti viši nego što je planiran i početno projektovan.
Tvrdnja da je ekonomski rast viši proizvod je činjenice da se javni prihodi priznaju u budžet kada su naplaćeni, a naplaćeni su kada je registrovana nova ekonomska aktivnosti, poresko i fiskalno evidentirana.
Značajno je posmatrati obrazloženje Prijedloga budžeta za narednu 2026. godinu. U dijelu finansiranja plan je primiti 1,69 milijardi KM po osnovu novog zaduženja. Od navedenog iznosa 1,47 milijardi KM ćemo se zadužiti u inostranstvu i servisirati 1,35 milijardi izdataka za finansijsku imovinu (dugovi koji dospijevaju iduće godine).
Ova operacija povećava novčanu masu i dodatno unapređuje likvidnost domaće ekonomije. Ovo je kvazimonetarna ekspanzivna politika i na liniji je globalnog trenda, da se ekspanzivnim politikama odgovara na neizvjesnost, krizu i spremnije dočekuje budućnost.
S obzirom na to da je naredne godine u planu na domaćem tržištu emitovati samo 230 miliona KM obveznica, domaće finansijske institucije će morati potražiti nove alternative za plasiranje viškova likvidnih sredstava.
Treba očekivati finansijsku ekspanziju i niži nivo kamatnih stopa. Daljim posmatranjem trenutno postojećih podataka realni ekonomski rast u trećem kvartalu u Republici Srpskoj je porastao za 2%. U odnosu na drugi kvartal je ubrzao. U Federaciji BiH je usporio na 1,5%. U Federaciji BiH broj zaposlenih manji je za oko četiri hiljade u odnosu na isti period prethodne godine. U prvih devet mjeseci privatna potrošnja građana Federacije BiH na osnovne životne namirnice je niža u odnosu na 2024. godinu. Manji broj zaposlenih, manja potrošnja na osnovne životne namirnice, a bilježi se realni ekonomski rast. U ekonomiji izuzetno rijetka pojava, a hrabri će reći i nemoguća ekonomska pojava.
Vjerovatno će podaci narednog perioda pružiti dodatno objašnjenje navedenog fenomena.
U Republici Srpskoj planiran je deficit budžeta u iznosu od 380 miliona KM i rezultat je ekspanzivne fiskalne politike i deficitarnog finansiranja. Ovakve politike danas prevladavaju u svijetu. Tradicionalna i konzervativna ekonomska vjerovanja su mali uticaj države, fiskalna odgovornost, balansiran budžet i laissez-faire pristup ekonomiji.
U posljednjih 30 godina uticaj države u ekonomiji raste, budžeti nisu balansirani, a laissez-faire pristup tržištu slikovito smo vidjeli na primjeru povlačenja najjačih američkih kompanija sa ruskog tržišta.
Laissez-fair je koncept u ekonomiji koji je najlakše objasniti da pustimo ljude da rade sami, i da se država malo miješa. Na osnovu prethodnih dešavanja u fiskalnoj i monetarnoj sferi realno vođenje ekonomije je iduće godine značajno odvojeno od teoretskog koncepta upravljanja ekonomijom.
Ekonomista Bernabou sa saradnicima je prije desetak godina razvio model koji je formalizovao problem uticaja inovacije u kojem pojedine inovativne ideje umanjuju vrijednost postojećih ideja i erodiraju povjerenje u stare ideje iako to nije bio njihov motiv. Time se stvara očigledan konflikt između onih koji su vjerovali u prethodne ideje i koje je društvo prihvatilo, a koji sada predstavljaju prepreku budućim koristima i ekonomskim performansama. Dešavanja u budžetskom planiranju za iduću godinu, kao i prethodne dvije emisije trezorskih zapisa na domaćem tržištu uz negativnu realnu kamatnu stopu od 1% jasan su signal. Signal koji ukazuje da se ekonomska politika odvaja od teoretskog ka praktičnom i realnom konceptu današnjice.
Za prostor BiH ovo predstavlja značajnu inovaciju. Većina tehnološkog napretka i produktivnog rasta je rezultat spore i postepene akumulacije malih promjena tokom vremena. Nove ideje, svježa razmišljanja su proizvod konflikta i neslaganja. U ekonomiji Republike mnogo je trenutno malih promjena, stalnog konflikta i neslaganja, realno je očekivati asocijaciju ideja i više kreativnog razmišljanja.
Ukoliko posjedujemo dovoljno kapitala i nalazimo se u dobroj finansijskoj poziciji kao nacija, budućim krizama i neizvjesnosti lakše se upravlja i odgovara. Kakvo je finansijsko stanje naše nacije, stanovnika Republike Srpske i naših porodica. Jedan od mogućih pristupa je da se procijeni ukupna vrijednost imovine kojom raspolažu naše porodice i koriguje - umanji za obaveze koje naše porodice imaju, kako privatni, tako i javni dugovi.
U Republici Srpskoj, prema posljednje dostupnim podacima, živi četiri stotine hiljada porodica, o ovome svjedoči anketa o potrošnji domaćinstava 2021/22. godine. Porodice posjeduju 40,6 miliona m2 stambenog prostora - stanova i kuća. Od tog broja 10 miliona m2 je prazno. Prema podacima popisa iz 2013. godine. Od tada je izgrađeno dodatnih 1,2 miliona m2 novih stanova ili oko 100.000 metara kvadratnih novog stambenog prostora godišnje.
Posmatrajući prosječne cijene novih stanova u tekućoj godini u Republici Srpskoj u iznosu od 2.800 KM i korigujući cijenu novog stana za polovinu, možemo tvrditi da je, imajući u vidu da je cijena kvadrata polovnog stana u Republici Srpskoj oko 1400 KM, ukupni kapital naših porodica u stanovima oko 60 milijardi KM.
Nastavak analize finansijskog stanja nacije ćemo nastaviti analizom preduzetnog dijela našeg društva. Ukupan broj preduzetnika i preduzeća u našoj Republici je oko 30.000. U prvih deset mjeseci ove godine preduzetničkim porodicama pridružilo se još 500 preduzetnika, što je pozitivan signal. Novi preduzetnici žele da učestvuju u stvaranju novih profita i nove vrijednosti. Preduzetnici su raspolagali sa 50 milijardi KM imovine, i 27 milijardi kapitala.
Naše porodice su, prema posljednjim podacima, u bankama deponovale 5,4 milijarde KM depozitnog potencijala, podataka sa devetim mjesecom prethodne godine. Ako ovoj imovini dodamo vrijednost privatne i državne zemlje, privatne i državne šume, vrijednost imovine naših porodica i finansijsko stanje nacije se značajno popravlja.
Oko 1,3 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta vrijedi oko šest milijardi KM uz pretpostavku da je cijena hektara zemlje 5.000 KM. Procijenjena vrijednost 250 miliona m3 šuma Republike je između 15 i 25 milijardi KM, ako je procijenjena vrijednost kubika drveta između 60 do 100 KM.
Ukupna imovina naših porodica procijenjuje se na oko 120 milijardi KM. Privatni dugovi (preduzeća i stanovništva) iznose šest milijardi KM, ukupni javni dugovi šest milijardi i pet stotina miliona. U ovu procjenu nisu uzeti automobili, rudna bogatstva, ali konceptualno procijenjena imovina je oko 120 milijardi, dok su obaveze oko 12 milijardi. Svaka konvertibilna marka duga u Republici Srpskoj je obezbijeđena sa deset konvertibilnih maraka imovine.
U globalnoj neizvjesnosti Republika Srpska ima priliku da znanjem, domaćim kapitalom i povjerenjem izgradi stabilnost koja se ne uvozi, već stvara. Neka nam je srećna nova 2026. godina i novi svjetski poredak.