Kao i za druge zemlje zapadnog Balkana, Italija je uvjerena da je sudbina Bosne i Hercegovine u Evropi.
Bosna i Hercegovina je ključna komponenta naše regionalne strategije. Upravo u ovoj zemlji smo iskusili najteže trenutke nedavne (a i one davne) evropske istorije; u nedostatku djelotvornih rješenja za integraciju BiH u Evropu, cijela balkanska slagalica ne može se otjelotvoriti u jednu stabilnu i trajnu strukturu. I sama Evropa će osjetiti posljedice toga. Stoga postoji zajednički interes u ispunjenju integracije ove zemlje u evropsku obitelj.
Zato nastavljamo s jednim sveobuhvatnim nacrtom i planom. Krajnji cilj je proširenje, ali sada moramo zajedno odvažno pristupiti etapama prekretnice. Liberalizacija viznog režima je najneposrednija etapa. Ja sam dobro svjestan težnji bosanskohercegovačkih građana po ovom pitanju; to su opravdane i razumljive težnje. Dobro mi je poznat ovaj teren i stoga što sam se lično zalagao za pokretanje "Road Mapa" za zapadni Balkan kao evropski povjerenik za pravosuđe i unutrašnje poslove. Njihov nedavni uspješan završetak kod većine zemalja je za mene bio razlog za zadovoljstvo; ali plan osmišljen nekada - bio je kraj 2007 - neće se smatrati dovršenim bez BiH. Sada ste na korak od cilja; uvjeren sam da rezultat može biti postignut u narednim mjesecima ako bosanskohercegovačka strana ispuni sve potrebne uslove. Italija ni ovaj put neće propustiti priliku da pruži svoju podršku u Briselu kako bi popratila posljednje korake ka ukidanju viza. Vjerujemo da moramo ukloniti što je prije moguće ovu anakronističku prepreku za slobodno kretanje osoba, koja ometa izgradnju mostova između Bosne i Hercegovine i Evrope, kao i punu obnovu uzajamnog povjerenja.
Isto tako, željeli bismo da Bosni i Hercegovini čim prije bude dodijeljen status kandidata za EU. Nažalost, do sada nisu postignuti konkretni rezultati u smislu unutrašnje reforme kako bi se olakšao takav ishod, Naprotiv, u međuvremenu je dodat još jedan zahtjev za ispunjenje, ovaj put prema Vijeću Evrope, a tiče se prilagođavanja Ustava Bosne i Hercegovine Evropskoj konvenciji za ljudska prava. Znam da nije lako niti jednom demokratskom sistemu da utiče na Ustav u političkom kontekstu u kojem vlada izborno nadmetanje, ali ako je pokretanje zahtjevnih zakona možda previše ambiciozan cilj, izborna godina se ne može razviti u odgađanje bilo kakvog napretka i u zamrzavanje odgovornosti. Rizik koji treba izbjeći je "izgubiti 2010". Naprotiv, upravo je to momenat u kojem dijalektika između političkih stranaka treba pružiti priliku da se deklariše i izjasni pred biračkim tijelom u vezi s evropskim projektom.
Isti argumenti mogu se upotrijebiti i po pitanju NATO-a. Voljeli bismo da već sada možemo djelovati u okviru MAP-a, ali neki pomaci u oblasti odbrane, kojima se Savez nadao, nisu materijalizovani. S pouzdanjem računamo na napore dobre volje BiH vlasti, ako je moguće, prije ministarskog sastanka NATO-a u Talinu 22. aprila ove godine. Vrata NATO-a su otvorena: treba da znamo iskoristiti prilike koje se nude, uzvraćajući na spremnost koja prožima države članice s nekim konkretnim gestom.
Italija je vaš prekojadranski susjed, zemlja sa snažnom balkanskom projekcijom. Mi na ovu regiju gledamo kao prirodni i privilegovani izlaz za internacionalizaciju naših preduzeća i razvoj naše ekonomije. S ove tačke gledišta BiH igra važnu ulogu. Italijanska preduzeća već su prisutna u zemlji, ali ostaje znatan, neiskorišten potencijal. Međuzavisnost ekonomskih sistema je sve očigledniji, dovoljno je pomisliti na tekuće dinamike u energetskom sektoru. Dugoročna sigurnost snabdijevanja je jedan od izazova ekonomije u globalizovanom sistemu. Nove mreže infrastrukture su zacrtane. Diverzifikacija izvora obnovljive energije je prioritet u sektoru. Sve to pruža mogućnosti za djelovanje u BiH, koji uživa privilegovan geografski položaj i bogatstvo prvoklasne čiste energije. Mogućnosti za saradnju s Italijom su višestruke: mi smo najveći potrošač na tržištu pored BiH. Nadamo se da će biti moguće pokrenuti plodan i smislen dijalog s lokalnim partnerima za sprovođenje zajedničkih projekata.
BiH treba iskoristiti svoju središnju poziciju na zapadnom Balkanu. To je uloga koju joj priznaje međunarodna zajednica. Italija blisko surađuje sa španskim Predsjedništvom po pitanju održavanja u junu konferencije EU/zapadni Balkan upravo ovdje, u Sarajevu. Izbor nije slučajan. Prije deset godina slična inicijativa je sprovedena u Zagrebu, što je dalo podsticaj procesu približavanja cijele regije Evropskoj zajednici. Danas je Slovenija zemlja članica, Hrvatskoj predstoji ulazak, regija u cjelini je u pokretu. Očekujemo da ćemo zatvoriti krug procesa pokrenut u 2000. lansirajući poruku povjerenja upravo iz BiH i oživljavajući evropsko otvaranje prema zapadnom Balkanu. Računamo na doprinos svih Bosanaca pri realizaciji ovog projekta, računamo na združen i harmoničan doprinos političkih vođa.
Vođstvo i demokracija nisu cilj; to je način na koji građani ostvaruju svoje vlastite težnje. Zahtjev za Evropom bosanskohercegovačkih građana je snažan i nedvosmislen. Želja za stabilnošću i prosperitetom prožima sve nas Evropljane. Imamo sve sastojke potrebne za početak nove faze za BiH. Mi računamo na obnovu povjerenja građana Bosne i Hercegovine u njihovu budućnost i sposobnost lokalnih čelnika da znaju tumačiti ovu stvarnost i da naprave onaj izbor koji ta stvarnost nameće.
Autor je aktuelni ministar inostranih poslova Republike Italije