Kolumne

Suštinskim reformama do EU

Mirza Čubro

Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić najavio je da će BiH do kraja godine zvanično zatražiti članstvo u EU. Lijepa je to i optimistična vijest u tmurnoj bh. zbilji. Vijest svakako raduje, ali ostaje, međutim, veliki upitnik iznad suštine ovog zahtjeva.

Formalno, BiH je dan nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) mogla podnijeti zahtjev za članstvo. Formalni uslovi su zadovoljeni, ali ostaje pitanje suštinske spremnosti i kvalificiranosti BiH za podnošenje zahtjeva za članstvo. EU je osmislila mehanizam za mjerenje napretka svake zemlje potencijalnog i kandidata za EU. Svake jeseni EK objavljuje godišnji izvještaj o napretku, u kojem je detaljno ocijenjeno ispunjenje uslova za integraciju u EU. U izvještaju se ocjenjuje realizacija prioriteta iz "Evropskog partnerstva", dokumenta u kojem EK za svaku zemlju pojedinačno precizira uslove koje mora ispuniti za dalje napredovanje ka članstvu.

Posljednje "Evropsko partnerstvo" za BiH objavljeno je u novembru prošle godine. Devet mjeseci je proteklo, a Vijeće ministara nije uspjelo usvojiti čak niti akcioni plan za realizaciju ovih prioriteta. Proces je blokiran nemogućnošću postizanja dogovora o provedbi uslova koji podrazumijevaju jačanje državnih institucija i prijenos ovlasti s entiteta na državu. Izostankom napretka u realizaciji priorioteta iz "Evropskog partnerstva" gubi se svaki smisao podnošenja aplikacije za članstvo. Ukoliko vlasti BiH zaista upute formalni zahtjev za članstvo bez ispunjenja traženih uslova, bit će to još jedan fijasko aktuelne parlamentarne većine.

Najčitanije