Prošle nedjelje je u Banjaluci boravio ruski milioner Oleg Burlakov, koji je negdje sredinom ove godine izjavio da planira uložiti milijardu maraka u Republiku Srpsku.
Na večeri s ovdašnjim poslovnim ljudima na pitanje čime se bavi njegova kompanija i kako se priprema za sljedeću kriznu godinu, Burlakov je odgovorio da je on "samo vlasnik novca", a kao komentar ekonomske krize citirao je američkog milijardera Vorena Bafeta: "U ovoj krizi se osjećam kao seksualni manijak u haremu. Sve jeftino".
Razlog Burlakovog boravka je bio u podvlačenju crte koliko je do sada potrošio za investicije u Republici Srpskoj. Osim "Terpentina" iz Višegrada koji je već kupio, na listi poželjnih preduzeća našli su se i "Prohema" iz Brčkog, Drvna industrija "Borje" iz Teslića, Rudnik željezne rude iz Ljubije, Rudnik Miljevina iz Foče, FAMOS iz Istočnog Sarajeva i fabrika UNIS HVT u Ramićima kod Banjaluke.
E sad, i u Vladi RS ne bi bilo zgoreg da izračunaju koliko bi bilo ispod crte više novca u budžetu da su sa gorenavedenog spiska realizovane još dvije-tri prodaje, a ne samo "Terpentin". Nije li to dovoljan motiv da se sljedeće godine krene u sistematsko čišćenje birokratskih procedura koje koče priliv investicija. Jer po svemu sudeći sljedeća godina će ekonomski gledano biti teška i gladna i svaki novčić koji se može ubaciti u kasicu i te kako će dobro doći.
Koliko su potrebne reforme na svim nivoima u BiH najbolje ilustruju i nacrti entitetskih i državnog budžeta za sljedeću godinu. I upravo primjer Republike Srpske to najbolje dokazuje.
Prvi put od Dejtona Republika Srpska ima veći predloženi budžet od Federacije BiH. Nacrt budžeta Republike Srpske je 1,67 milijardi KM, a Nacrt budžeta Federacije je 1,56 milijardi KM, što je više za oko 110 miliona KM, s tim da Republika Srpska ima oročenog novca oko milijardu dolara u bankama dobijenog privatizacijom preduzeća.
Istina, taj pomak nije došao preko noći već je rezultat sistematskih reformi pokrenutih prije dvije godine od "giljotine propisa", do osnivanja Investiciono-razvojne banke, preko emitovanja državnih obveznica i ulaska u reformu PIO.
Ne treba zaboraviti da je u Republici Srpskoj nedavno krenuo upis akcija u prvi IPO u BiH, za banjalučku firmu "Fratello trade". Ujedno, to je i najpozitivnija ekonomska vijest odaslana u svijet iz Republike Srpske i BiH, o kojoj su pisali svi relevantni svjetski mediji, a koji ima realne šanse za uspjeh pogotovo nakon odluke IRB-a da je zainteresovana za kupovinu akcija.
Ali to nije razlog da bilo ko likuje nad situacijom u kojoj se nalazi Federacija BiH, već treba biti signal prvenstveno liderima stranaka u tom entitetu da bez političke stabilnosti nema ni ekonomskih reformi. Rovovska borba SDA i Stranke za BiH u posljednje dvije godine dovela je da Federacija uveliko kaska za Republikom Srpskom.
To, s druge strane, govori i koliko nerealni politički zahtjevi iz Sarajeva štete ukupnom ekonomskom stanju u BiH. Nije li slučaj sa budžetom institucija BiH najbolji primjer osionosti i neodgovornosti Harisa Silajdžića i Željka Komšića.