Mittal rudnici Prijedor najavili su ulazak u opsežna geološka istraživanja u potrazi za novim nalazištima rude na prijedorskom području na osnovu prijeratnih istraživanja koja su pokazala da postoje eksploataciono isplative lokacije zaliha željezne rude.
Iako se može reći da su geološki radovi na tom području mirovali iz objektivnih razloga, jer ni rudnik nije radio 12 godina prije ulaska novog vlasnika, takav slučaj nije kod ostalih potencijalnih resursa u zemlji.
U BiH se poslije rata vrlo malo ulagalo u geološka ispitivanja, što je velika prepreka budućim ulaganjima iz kojih bi se mogla pokrenuti prilično umrtvljenja privreda. Naravno, u tom slučaju bi od presudne važnosti bilo i pokrenuti prerađivačke kapacitete kako ne bi, kao sada, mahom izvozili sirovinu. Predratne studije pokazuju da u pojedinim dijelovima zemlje postoje zalihe koje bi bilo profitabilno eksploatisati. Jedna od njih je upravo lokacija Vidrenjak, na području Ljubije, koja krije željeznu rudu, dok na širem lokalitetu Kozare i Grmeča postoje značajne zaliha minerala i nemetala. Ne tako davno u BiH se podigla velika medijska prašina oko prava na dokumentaciju o prijeratnim istraživanjima naftnih nalazišta u Posavini. Procjenjuje se da u utrobi zemlje, uglavnom u području oko Šamca i Majevice, leži 50 miliona tona nafte, što je dovoljna količina za profitabilnu eksploataciju prvenstveno zbog aktuelnih visokih cijena nafte i smanjenja zaliha na svjetskom tržištu. Kod nas, nažalost, politika i uski interesi ubiju većinu dobrih ideja i projekata, iako bi one svima mogle donijeti koristi.