Sjajna vijest stigla je u ponedjeljak iz Brisela. Savjet ministara Evropske unije ukinuo je vize građanima Srbije, Makedonije i Crne Gore te će građani ove tri zemlje, odnosno oni koji imaju nove biometrijske pasoše, od 19. decembra moći bez viza da putuju u zemlje Evropske unije.
"Obećali smo građanima da ćemo ostvariti ukidanje viza i sada ispunjavamo našu obavezu", rekao je pobjedonosno predsjednik Srbije Boris Tadić na zajedničkoj konferenciji za novinare s evropskim komesarima Žakom Baroom i Olijem Renom, ujedno čestitajući građanima Srbije "oslobođenje od posljednjih sankcija" naglašavajući da je vizna liberalizacija vrlo praktičan korak na putu evropskih integracija.
A taj put Srbija zadnjih dvije godine ne prelazi polako korak po korak već u punom trku spremajući se da zahtjev za punopravno članstvo podnese sredinom decembra. Takva politika morala je dati vidljiv konkretan rezultat.
Potpredsjednik Evropske komisije Žak Baro izjavio je da je veoma srećan što mladima Srbije, Crne Gore i Makedonije može ponuditi mogućnost slobodnog putovanja, dok je sada već bivši evropski komesar za proširenje Oli Ren rekao da ukidanje viza za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije predstavlja veliki korak u evropskim integracijama, kojim se istovremeno otvaraju vrata za razvoj građanskog, tolerantnog društva.
Simbolično, odluka o ukidanju viza donesena je dan prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora za koji se smatra da će poboljšati funkcionisanje Evropske unije, odnosno pomoći njenoj većoj unutrašnjoj integraciji jer njegova glavna novina je formiranje mjesta stalnog predsjednika Evropskog vijeća, organa koji okuplja šefove država i vlada, koje je povjereno Belgijancu Hermanu Van Rompuju na period od najmanje dvije i po godine. Do sada se predsjedavanje EU prenosilo s jedne zemlje na drugu svakih šest mjeseci.
Za razliku od Srbije, Crne Gore i Makedonije, koje su u potpunosti ispunile sve zadate uslove iz takozvane "mape puta" Savjet ministara Evropske unije smatra da Bosna i Hercegovina i Albanija još ne ispunjavaju uslove utvrđene u dijalogu o viznoj liberalizaciji EU i zemalja zapadnog Balkana.
U političkoj deklaraciji koju je Savjet ministara usvojio poziva se Evropska komisija da predloži ukidanje režima viza za te dvije zemlje "čim to bude moguće". Tačnije, Savjet ministara je precizno ocijenio da Bosna i Hercegovina i Albanija nisu učinile dovoljan napredak, posebno kada je riječ o zahtjevu Brisela za uvođenje biometrijskih pasoša. Kao datum kada se mi možemo nadati ukidanju viza Brisel je okvirno naveo sredinu 2010. godine. Naravno, ukoliko do tada budu učinjene neophodne reforme.
Tanja Fajon, izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju za zemlje zapadnog Balkana, koja se nesebično i prijateljski zalaže da bude ubrzan proces vizne liberalizacije za građane BiH, ko zna koji put pozvala je Evropsku komisiju da što prije pošalje misiju za procjenu ispunjenosti neophodnih uslova prije kraja ove godine, umjesto početkom sljedeće, kao što je bilo planirano.
"Suviše dugo zatvorena vrata potpiruju nacionalizam i produbljuju etničke podjele", ocijenila je Fajonova, izražavajući nadu da će zemlje EU imati dovoljno političke hrabrosti da i građanima BiH i Albanije omoguće putovanja bez viza u prvoj polovini 2010. godine.
Ovaj poziv je urodio plodom te je već najavljeno da bi ekspertni tim trebalo da doputuje u BiH 7. decembra da bi provjerio prvenstveno sigurnost dokumenata i proces izdavanja biometrijskih pasoša, a taj posao mogli bi završiti do 11. decembra.
Kao neki veoma optimističan datum kada bi BiH mogli biti ukinute vize sada se uzima april. Sve pod uslovom da vlasti, prvenstveno na državnom nivou, Savjet ministara i oba doma parlamenta završe bez komplikacija preostale uslove iz "mape puta". Koliko je poznato, do početka decembra u BiH je izdato oko 40.000 biometrijskih pasoša, što se ocjenjuje kao dovoljno da se može govoriti o funkcionalnosti tog sistema i sigurnosti dokumenata. Ostalo je još da bude izmijenjen i Krivični zakon BiH, imenovani direktori Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i da Dom naroda usvoji zakon o uspostavi agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije.
Tačno je i to da su upravo te institucije dosta uradile, pogotovo u ovoj godini, na ispunjenju zadatih uslova. Pogotovo tehničkih preduslova.
Međutim, razlozi zašto se BiH nije našla u društvu Srbije, Crne Gore i Makedonije nisu tehničke prirode već političke. I to ne politike Brisela, već Sarajeva. A evo i kako.
Više od godinu dana izgubljeno je u raznom natezanju i razvlačenju zakona i odluka od Savjeta ministara do prlamenta u kojima je sarajevski politički krug vidio šansu za navodno jačanje države i zakidanje nadležnosti entiteta.
U skoro svakom zakonu bilo je dva-tri paragrafa kojima bi bez ikakve potrebe bila ukinuta nadležnost neke entitetske institucije, što bi podgrijalo političku atmosferu koju su bez ikakve potrebe zaoštrili. I vrijeme je curilo. Onog trenutka kada je postalo i sarajevskoj političkoj eliti jasno da se Brisel neće puno osvrtati na žalopojke da se viznim režimom vrši getoizacija Bošnjaka, jer eto Hrvati i Srbi iz BiH imaju mogućnost da sa pasošima susjednih država putuju bez viza, i da im politika po kojoj je Srbija dežurni krivac za sve nevolje BiH ne prolazi, odblokiran je proces ispunjavanja uslova iz "mape puta". Odnosno, za samo nekoliko mjeseci urađeno je više nego u zadnje dvije godine.
Zato zahtjev da i nama u Republici Srpskoj i Federaciji budu ukinute vize nije upućen Briselu već državnim institucijama u Sarajevu. Jer očigledno je iz primjera Srbije, Crne Gore i Makedonije da vizni režim ne zavisi od činovnika Evropske unije već odlučnosti domaćih vlasti da ispune zadate uslove jer je to čisto tehničko, a ne političko pitanje. Bezvizni režim nije nagrada već evropski standard.