Koliko ste nindža od 0 do 10? Ja, jedva petica. Kako znam? Lako. Sad ćete i vi saznati ako želite. Izujte se i budte spremni.
Znam test za nindže. Naizgled potpuno lagan.
Jeste li se izuli?
Stanite na jednu nogu, a drugu podignite. A ne, ne naslanjajte je, samo podignite nogu. Nema varanja na testu za nindže. Ili ste nindža ili niste.
Prekrstite ruke na grudima. Lako, a?
E sad zatvorite oči. Nema virenja kroz trepavice. Ne budite neozbiljni.
Koliko možete tako izdržati?
Ako je to manje od 3 sekunde, nije dobro. GPS vašeg tijela se pokvario. Moraćete ozbiljno vježbati.
Prosjek je 10 sekundi, tu sam vam i ja, na 12 sekundi jedva. Za sada.
Ali ko izdrži 25 sekundi, nindža je. Baš tako stručnjaci za kičmu i ravnotežu kažu. Nindža, hej.
Dakle? Nešto vas ne čujem. Koliko ima nindži među vama? Slabo, a?
Sad se vi pitate čemu sve ovo. Nismo valjda ružičasti flamingosi da samo stojimo na jednoj nozi i budemo lijepi.
Što bismo mi bili nindže? Hoće li nas neko odlikovati? Hoćemo li biti ljepši?
Odgovor je potvrdan. Postaćete zaista ljepši, a život će vas odlikovati. Bićete čvrsto na svojim nogama do duboko u starost.
Jer zamislite ovo, nismo stariji zbog bora nego zbog gubitka balansa. Nisam ni ja to znala, priznajem. Sve sam čula od jedne fizioterapeutkinje, stručne, pametne i lijepe.
Svima puna usta snage i mišića, ali o ravnoteži se nešto slabo priča.
Jeste li vi znali da ako nemamo dobar balans mišići rade duplo jače? I da nas to više umara?
Ni ja.
Šta da vam kažem, izgleda da smo ovoliko umorni zbog nedostatka balansa. Umorna sam jer nisam nindža. Tako nekako ispada.
Balans je GPS našeg tijela. Mozak mora uvijek da zna gdje nam je ruka ili noga u prostoru, čak i kada ne gleda u njih. To što nekada ne znamo gdje nam je glava, nije tema sad.
Kada starimo ili se ne krećemo dovoljno, naš signal slabi.
Dakle, buduće nindže moje, manje peglajte lica, a više vježbajte i um i tijelo, pa da u devedesetima pijemo šampanjac, izborani, stojeći na jednoj nozi i smijemo se ludim životima kakve smo vodili. Dok nam GPS i dalje radi ko sat.
I ne budite bukvalni. Nismo mi japanski ratnici u crnim trikoima. Mi smo nindže budućnosti. Za nova vremena vještačke inteligencije, robota i ratova koji se vode dronovima kao u filmovima Toma Kruza, borilačke vještine nam neće ni trebati, ali bez balansa tijela i duha i samopouzdanja nećemo lako u budućnost.
Sve nindže odlikuje i balans i samopouzdanje. Možete vi i crni triko kupiti, dres kod je u ovom slučaju, sasvim nevažan.
Nego kako stojimo sa samopouzdanjem?! Bogami, šareno. Ili je pretjerano ili onako. Na tufne. Od dana do dana. Teško je naći pravu mjeru.
Šta vas čini punim samopouzdanja?
Gledam danima istraživanje na ulicama Njujorka. Pomno pratim Dejvida Karmija koji sa mikrofonom pita baš to pitanje prolaznike oko sebe.
Nekome samopouzdanje jednostavno raste sa godinama, drugima je dovoljno da se ujutro umiju i krenu u dan, a neki trebaju dobre sunčane naočare da malo pokriju lice iako su prelijepi.
Šta još kažu slučajni prolaznici?
Samopouzdanje donosi prisustvo ljudi koje volimo, dobar osjećaj u vlastitoj koži, slušanje intuicije, vjera u sebe, ljubav, novac, uložen trud koji daje rezultate, saznanje ko si i šta radiš u životu, izazovi, snaga i disciplina, ples sa svojim unutrašnjim ja, starost jer onda ne haješ šta ljudi oko tebe pričaju…
Izaberite šta želite ili smislite svoj način bildanja samopouzdanja. Uopšte nije važno šta je to, bitno je da radi.
A onda je neko od tih slučajnih prolaznika uzvratio pitanje Dejvidu Karmiju. Šta tebe Dejvide čini punim samopouzdanja?
Kako je odgovorio čovjek koji je saslušao na hiljade odgovora na isto pitanje?
Rekao je da je to vjera, izlazak iz zone komfora i misao da je dobra osoba. Jednostavno, zar ne?
A vi?
Šta vama donosi tu iskru samopouzdanja ujutro kada se pogledate u ogledalo? Možete izabrati svako jutro nešto drugo, što da ne?
Evo meni je upravo stigla poštom majica na kojoj crvenim velikim slovima piše LIBERTE.
Sloboda.
I za danas mi je to više nego dovoljno.
Odmah sam je obukla i sad stojim bosa na jednoj nozi žmireći. Stalno vježbam, možda svaki čas postanem nindža.
I vi, isto, vježbajte, hranite svoje tijelo i duh i stojte na jednoj nozi žmireći, nikad se ne zna kada ćemo otkriti da smo nindže.
Samopouzdanje je kao skulptura koju gradite iz dana u dan. Vjerujte u sebe i u svoje sposobnosti. Za sve važno treba vremena. Opustite se. Niko o vama ne razmišlja koliko vi mislite. Samo će se jednog dana iznenaditi kad shvate da ste nindža.
ONE DAY IT’S GONNA LOOK LIKE IT HAPPENED OVERNIGHT
Javite mi kako vam ide.
Odoh sad da testiram Žmu. Odavno sumnjam da je nindža.
Lav ju
Chic Vanilica
Knjiga VANILICA U CIRKUSU je u prodaji u knjižarama "Kultura", "My book", kao i u "Bingo" marketima. Web shop www.mybook.ba