Ovih dana članovi Centralne izborne komisije BiH imaju pune ruke posla. Izbori su prošli, ali svi mandati još nisu preuzeti, pa svečano odjeveni članovi CIK-a idu od kantona do kantona, iz entiteta u entitet i uručuju certifikate izabranim narodnim poslanicima nakon čega se oni svečano zaklinju da će savjesno obavljati dužnost.
No, nakon što potpišu certifikate i prime čestitke od članova CIK-a, predstavnici naroda rad počinju svečanim koktelom i zakuskom, a onda odlaze kućama ili u sjedište svojih stranaka. Neki se vraćaju i u ministarske kabinete gdje tumače odluke CIK-a o nespojivosti funkcija. Uglavnom, poslije zakletve parlamentarne klupe ostaju prazne, skupštinskom salom zavlada tišina, a žamor u obližnjem restoranu traje onoliko koliko je bogata ponuda na švedskom stolu. U ovu sliku ne uklapa se konstitutivna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, gdje je odmah izabrano i rukovodstvo, ali bez predstavnika jednog konstitutivnog naroda, čije je mjesto ustupljeno predstavniku opozicije. Praznina će, kažu, uskoro biti popunjena. Sad je značajnije kada će biti popunjene velike praznine u skupštinama 10 kantona FBiH gdje se poslanici sastaju tek da bi čestitali jedni drugima na izbornim uspjesima, a izbor rukovodstva se ostavlja za neke naredne sjednice.
Formiranje skupštinskih većina u svim ovim skupštinama zavisi prvenstveno od stranačkih lidera i užeg rukovodstva političkih partija koje imaju kapacitet da formiraju vlast. Kako stranački prvaci još nisu postigli dogovor o koalicijama, neizvjesno je kada se može očekivati formiranje vlasti u Federaciji BiH, a od toga zavisi i šta će se dešavati na nivou BiH.
Dok se pobjedničke partije mjerkaju sa sigurne udaljenosti i jedni drugima šalju signale za buduće pregovore, život je u jednom dijelu BiH zaustavljen. Komplikovano uređenje FBiH u kombinaciji sa nepomirljivim razlikama među strankama koje treba da formiraju vlast ozbiljno su doveli u pitanje funkcionisanje ovog entiteta. SDP BiH je pobjednička stranka koja će po svemu sudeći na svim nivoima biti u koaliciji sa SDA. Ova saradnja još nije ozvaničena, a pregovori se vode na sve strane, pa je to, valjda, bio razlog što je nemoguće izabrati i rukovodstvo Skupštine Kantona Sarajevo. Kakav će problem nastati prilikom formiranja vlast u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) može se već naslutiti jer tu je vodeća partija HDZ BiH, ali uz odličan rezultat SDP-a. Prema trenutnim pokazateljima SDP BiH lakše će se dogovoriti i sa SNSD-om nego sa HDZ-om Dragana Čovića. Ruže ne cvjetaju ni na relaciji HDZ BiH - SDA, što potvrđuje i (ne) rad Vlade FBiH, koja je propustila bar dvije godine da dogovori ključna imenovanja, a sada je ugrozila i pomoć MMF-a "tešku" 82 miliona KM.
Zanimljivo je da su se Čović i lider SDA Sulejman Tihić sreli dvaput u posljednjih mjesec dana, ali osim sladunjavih izjava nakon sastanka nisu uspjeli dogovoriti ni kako nastaviti rad u tehničkom mandatu federalne vlade.
Vlada FBiH već dugo je u problemima, a u federalnom parlamentu posljednjih godinu i po nije se sa sigurnošću moglo reći ni ko je član kojeg poslaničkog kluba, jer ono što su govorili nije imalo nikakve veze sa radom izvršne vlasti u kojoj sjede njihove stranačke kolege. Haotično je bilo i u skupštinama bar tri kantona gdje su koalicije pucale po svim šavovima i neposredno pred izbore. Ni najboljem poznavaocu ovdašnjih prilika nije bilo jasno u čemu je problem za zastoje na svim poljima pomenutih skupština i vlada. S jedne strane, slušali smo o skupim elektroenergetskim projektima, s druge o socijalnim izdvajanjima, a na kraju se priča završavala na kadrovskim rješenjima. Očigledno je da ustavno uređenje BiH nije bilo problem u radu kantonalnih skupština, jer je često "tikva pucala" na imenovanju direktora nekog komunalnog preduzeća.
Uz cijeli haos s formiranjem deset kantonalnih skupština koje imenuju delegate za Dom naroda federalnog parlamenta, a ovdje biraju predsjednika i potpredsjednike FBiH, koji će kasnije odlučivati o entitetskom premijeru, iz SDP BiH i SDA predlažu da ustavna reforma bude osnova dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH. Za početak, SDA i SDP BiH trebalo bi da pokažu kako se vlast formira na kantonalnom nivou i to sve na bazi programa, a ne toliko omražene matematike. U Skupštini Sarajevskog kantona nema poslanika ni SNSD-a ni HDZ BiH, pa ne bi trebalo da bude problema da se neka bh. ili evropska platforma realizuje u najrazvijenijem kantonu FBiH. Međutim, zapelo je baš kod formiranja bošnjačkog kluba, jer tu je "bara mala, a puno krokodila".
Očigledno je da potpisivanje nacionalnih platformi srpskih i hrvatskih stranaka nije bila nikakva prekretnica, jer se na etničkoj osnovi radilo i do sada, a i Ustav je kreiran na istom konceptu. Nacionalne platforme samo su ozvaničile ono što je već dugo na sceni, još iz vremena kada su suvereno vladali SDA, HDZ BiH i SDS. Da li bi se poslanici iz hrvatskih i srpskih stranaka ponašali drugačije da su platforme nazvali evropske, razvojne ili ružičaste? Stranke imaju svoj program i zna se šta će zastupati u parlamentima, SDA i SDP žele bh. platformu i to treba poštovati, samo neka krenu na posao, bar tamo gdje nemaju trećeg da ih ometa. Valter se vratio, mandati su preuzeti - akcija može da počne: "Vazduh treperi kao da zemlja gori - sprema se oluja"!