Odnose Hrvatske i BiH nakon posljednje sjednice Međudržavnog vijeća opterećuje jedan problem više. Članovi Predsjedništva BiH u petak i subotu boravili su u Zagrebu. Susreli su se s predsjednikom i premijerom susjedne države. Razgovori najviših državnih dužnosnika dvije zemlje nisu rezultirali niti jednim pomakom u rješavanju međusobnih odnosa.
Godinama BiH i Hrvatska imaju otvorena pitanja. Godinama vlasti dvije zemlje nisu napravile ni najmanji pomak u poboljšanju odnosa i rješavanju pitanja koja opterećuju odnose prijateljskih zemalja. Poznato je da problem povrata imovine godinama pritišće vlastodršce u ovim zemljama. Prije dvije godine potpisivanje ugovora o imovinsko-pravnim odnosima bilo je gotova stvar. Hrvatski i premijer BiH trebali su parafirati ovaj sporazuma, ali je SDS-ov član Predsjedništva BiH Borislav Paravac u posljednji čas stopirao rješavanje ovog problema. Nikad potpisani sporazum podrazumijevao je povrat imovine prijeratnim vlasnicima. Paravac je to odbio, tražeći da novi vlasnici zadrže imovinu predratnih. Nadalje, problem korištenja Luke Ploče otvoren je godinama. U ovom trenutku niko se ne usuđuje prognozirati kada bi mogao biti riješen. Također, pitanje granice i gradnje mosta kopno - Pelješac konstantno uzbuđuje duhove u dvije zemlje.
Uz sve ove, dugi niz godina poznate i neriješene probleme na posljednjem sastanku državnih delegacija pojavio se i problem vlasništva nad dva mala otoka kod poluotoka Pelješac. Hrvatska tvrdi da su otoci Mali i Veliki Škoj njeni, dok vlasti BiH kažu da su ovi otočići vlasništvo i teritorij naše zemlje. Čelnici BiH tvrde da ćemo izgubiti pristup otvorenom moru ukoliko Hrvatska dobije ove male otoke. Dakle, umjesto rješavanja ranijih problema vlasti dvije zemlje otvaraju nove.
Potpuno je jasno da između prijateljskih zemalja ne treba i ne smije da bude nikakvih tabu tema i pitanja koja se guraju pod tepih. S tog aspekta, važno je da javnost i građani dvije zemlje otvoreno govore o svim problemima. Jednako tome važno je da vlasti BiH i Hrvatske rješavaju sve probleme za dobrobit svojih građana i u ime boljih odnosa dvije zemlje.
Regionalna saradnja važan je preduslov za napredak zemalja regije ka EU i NATO. Većina visokih evropskih dužnosnika uporno ponavlja i potcrtava bitnost dobrih odnosa zemalja zapadnog Balkana. Time bi zemlje koje su do prije desetak godina ratovale pokazale da su prošlost ostavile iza sebe i krenule ka zajedničkoj evropskoj budućnosti. EU i NATO upravo u tom svjetlu promatraju ponašanje vlada zemalja regije u rješavanju otvorenih pitanja. Gomilanjem novih problema i nerješavanjem ranijih šalje se pogrešna slika. Svaki, pa i najteži spor moguće je riješiti dogovorom i kompromisom. Jedina prepreka rješavanja tih sporova je izostanak političke volje i spremnosti na dijalog. EU i NATO ne žele prigrliti zemlje koje nisu sposobne, voljne i spremne brzo i na obostrano zadovoljstvo rješavati međusobne probleme.
Rezultat stagnacije u uklanjanju međusobnih problema sigurno će prouzrokovati zastoje u približavanju EU. To se odnosi na sve zemlje zajedno, ali i na svaku pojedinačno. Vlasti BiH imaju svježe primjere. Valja se samo sjetiti pregovora o reformi policije koji su blokirani. Zbog toga Evropska komisija ne želi potpisati prije gotovo pola godine ispregovarani Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji. Ovo je samo jedna ilustracija koja garantuje da EU ne želi zemlje koje ne prihvataju njene standarde i njenu politiku dogovora i kompromisa.