Rodna ravnopravnost ne znači uključivanje podjednakog broja žena i muškaraca u sve društvene aktivnosti niti njihovo tretiranje na isti način, već podrazumijeva uključivanje ženskih i muških interesa i iskustava u razvojne programe u svim političkim, ekonomskim i društvenim sferama tako da je dobrobit i za sve podjednaka, a nejednakost nije obnovljena (UN, 1997).
Rodna ravnopravnost nije samo pitanje socijalne pravde već je ključna za postizanje društvenog razvoja na djelotvoran i efikasan način, kao i eliminaciju siromaštva. Najvažnije u procesu uključivanja rodnih aspekata u sve razvojne politike, strategije, projekte i programe je razvijanje ubjedljivih argumenata za rodnu ravnopravnost, koji treba da jasno i precizno pokažu svu važnost rodne ravnopravnosti: kako će uvođenje i primjena standarda i principa rodne ravnopravnosti doprinijeti rješavanju problema, koje će koristi donijeti vladi i građanima (muškarcima i ženama). Pomenuti argumenti su opšti i odnose se na cjelokupnu politiku rodne ravnopravnosti, a mogu se podijeliti na nekoliko kategorija:
Pravednost i jednakost
Odnosi se na traženje podjednake zastupljenosti i učešća oba pola u različitim kontekstima (političkim, mjestima gdje se donose odluke) i podsjeća vlade da su dio međunarodne zajednice sa kojom dijele zajedničke vrijednosti. Većina zemalja su potpisnice međunarodnih dokumenata u kojima je rodna ravnopravnost jedan od fundamentalnih principa (npr. UN-ova Konvencija za eliminaciju svih oblika diskriminacije protiv žena, Pekinška platforma za akciju i sl.). Države potpisnice su dužne da ispune ono na šta su se obavezale naročito kada su i u njihovim ustavima ugrađeni isti demokratski principi. Ovo je slučaj i sa Bosnom i Hercegovinom. Ovim su BiH i njeni entiteti obavezani da osiguraju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda.
Kredibilitet i odgovorna vlast
Zasniva se na tome da nijedna politika ili program koji se ne baziraju na potrebama oba pola neće imati kredibilitet - izostaviće pola stanovništva. Postoje tri ključna razloga za uspostavljanje ravnopravnosti žena sa muškarcima u političkom i javnom odlučivanju, te učešće žena u svim demokratskim procesima: 1. Činjenica da žene čine polovinu ukupne populacije i da stoga imaju pravo na srazmjernu zastupljenost u predstavničkim, izvršnim i sudskim tijelima i organima vlasti. 2. Da bi podzastupljenost žena u demokratskim političkim procesima dovela do situacije da su isključene vrijednosti, znanja, vještine i sposobnosti žena. 3. Da žene imaju posebne potrebe i interese, te da se nedovoljnom participacijom žena, ti interesi nedovoljno zastupaju u donošenju političkih odluka. Ovaj argument koristan je za podsjećanje vlada/vlasti na njihovu odgovornost za uspostavljanje socijalne pravde i održivog razvoja, kao i odgovornosti prema svim građanima i građankama. Dakle, i raspodjela budžeta i socijalnih davanja trebalo bi da uzima u obzir sve članove društva i njihove potrebe.
Efikasnost i održivost razvoja
Argument jasno ističe neoborivu činjenicu: od ravnopravnog učešća žena i muškaraca u svim aspektima razvoja i društva korist će imati država kao cjelina. Države ne mogu ignorisati doprinose (ekonomske i društvene) muškaraca i žena u svim sferama. Ovo se odnosi na makroaspekt razvoja - dobrobit i prosperitet države kao cjeline. Takođe, to znači da se ulaganja u rodnu ravnopravnost isplate državi na duži rok. Ovo je važno u smislu obaveze vlada da u sve razvojne politike, strategije, programe i zakone ugrade standarde i indikatore za praćenje rodne ravnopravnosti i to kako u procesu planiranja i izrade, tako i u procesu sprovođenja u praksi, te praćenja i ocjene.
Kvalitet života
Pažnja posvećena rodnoj ravnopravnosti poboljšaće lični život žena i muškaraca. Zna se da žene imaju dobrobit od rodne ravnopravnosti, međutim, ovaj argument naglašava da dobrobit imaju i muškarci i porodice, znajući važnost i međuzavisnost socijalnih odnosa i uloga. Osnaživanje žena osnažuje i sve one oko njih, kao što u obrnutom slučaju, neravnopravnost i teškoće sa kojima se susreću žene pogađa i ostale socijalne aktere. Ovaj argument je koristan u promovisanju programa prevencije socijalnih problema. Takođe, rodna perspektiva može da prevenira pojave kao što su samoubistva, nasilje, alkoholizam i hronični stres i time poboljša kvalitet života članova društva. To se odnosi na mikroaspekt razvoja i roda, tj. kako rod utiče na individue u okviru razvojnih procesa. Ovaj argument ima veze sa argumentom efikasnosti: ako su pojedinci srećniji i zdraviji biće i produktivniji, te doprinositi efikasnijem i prosperitetnijem društvu.
Savezi
Rodna ravnopravnost je neophodan uslov za ulazak u regionalne i međunarodne saveze, unije i partnerstvo sa drugim razvijenim zemljama. Ulazak u Evropsku uniju (EU) je nemoguć bez postizanja pune rodne ravnopravnosti koja je princip, cilj i zadatak EU, te čini sastavni dio Osnivačkog ugovora EU i Povelje o osnovnim pravima u EU (2000). Na nivou EU postoje direktive o obavezama u vezi sa rodnom ravnopravnošću, a najvažnije su one koje se tiču ravnopravnosti žena i muškaraca u oblastima zaposlenja, napredovanja i obrazovanja na radu, te radnim uslovima; socijalnog osiguranja; jednakog tretmana muškaraca i žena njihovih bračnih drugova kao samostalnih privrednika i položaja žena u poljoprivredi; zaštite trudnoće i zaštite materinstva na radu. Strateški cilj Bosne i Hercegovine je integrisanje u EU. Da bi postali zemlja kandidatkinja i, konačno, članica EU, pred našom zemljom stoje brojni uslovi koje je neophodno ispuniti, kako bi se postigli samoodrživost i razvoj.
Lančana reakcija
Svi navedeni argumenti su međusobno povezani. Rodna ravnopravnost proizvodi lančanu reakciju dobrobiti za sve, kao što se efekat neravnopravnosti prenosi sa individue na porodicu i društvo. Primjer su razna društva širom svijeta, gdje se i te kako uočava veza između rodne neravnopravnosti i opšteg nivoa ljudskog siromaštva. Rodna neravnopravnost i siromaštvo se, stoga, moraju shvatiti kao "lančana reakcija", ili čak kao "začarani krug". Kada se ne uzima u obzir rodna neravnopravnost, onda se siromaštvo ne shvata cjelovito. Shvatanje siromaštva i položaja žena i muškaraca u društvu kao međusobno složeno povezane teme, ne samo da će pomoći u prevazilaženju siromaštva, nego i u postizanju rodne ravnopravnosti.