Konstituisana Narodna skupština Republike Srpske u 8. sazivu. Na svečanoj konstitutivnoj sjednici NS RS dužnost preuzeo novi predsjednik i potpredsjednici RS. Temperaturu prije konstitutivne sjednice NS RS podigla informacija da će jedan od potpredsjednika NS RS biti iz opozicije i da po sadašnjem ustavnom uređenju u Kolegijumu nema mjesta za predstavnika jednog od tri konstitutivna naroda.
Najglasniji u pozivanjima na Ustav RS i odluku o konstitutivnosti naroda u BiH bio je poslanik SDA Ramiz Salkić, sada već potpredsjednik NS RS. Na konstitutivnoj sjednici nismo vidjeli ništa od Salkićevih prijetnji kako će cijeli jedan poslanički klub napustiti sjednicu ukoliko za potpredsjednika bude izabran neko iz opozicije. Imala je ova prijetnja i nastavak - neko iz opozicije, a ne iz reda bošnjačkog, konstitutivnog naroda.
Očigledno je da se u BiH svi zalažu za konstitutivnost i ravnopravnost naroda dok su ugroženi interesi sopstvenog naroda, a kada treba stati u zaštitu drugih sve prijetnje i galama utihnu. Do juče razjareni Salkić ućutao se čim mu je novi-stari predsjednik NS RS Igor Radojičić izgovorio ime i uputio mu čestitku nakon što je izabran za skupštinskog potpredsjednika.
Bošnjaci su ostali konstitutivni u NS RS, a sada bi trebalo da podrže i ustavne promjene, koje im u bivšem sazivu nisu odgovarale, te dodati još jedan paraf za trećeg potpredsjednika, pa da konstitutivnost u skupštinskom kolegijumu dožive i Hrvati.
Donedavno se iz Banjaluke jače čulo kako su Hrvati ugroženi nego iz Mostara, a sve na račun pobjede SDP-ovog kandidata Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a potom i za prijedlog mandatara za Savjet ministara BiH. Kao ključni argument za opstanak BiH navođena je ravnopravnost tri konstitutivna naroda. U međuvremenu su se hrvatske stranke približile i svoje jedinstvo ovjenčale platformom zajedničkog djelovanja u BiH po uzoru na SNSD i SDS. Platforme su napisane u duhu nacionalnog jedinstva i očuvanja pozicija unutar BiH kako bi bile izbjegnute situacije da najbrojni narod u BiH - Bošnjaci - rješavaju subinu preostalih naroda. Dok su Hrvati prije mjesec bili uglavnom ugroženi politikom iz Sarajeva mogle su se čuti izjave Dragana Čovića, predsjednika pobjedničke hrvatske stranke HDZ BiH, da Republika Srpska nije upitna u novim pregovorima o ustavnoj reformi. Čim se Čović dogovorio sa dojučerašnjim stranačkim kolegom, a kasnije najljućim neprijateljem Božom Ljubićem, vaskrsla je i "Kreševska deklaracija" koja zadire u teritoriju RS. Vaspitna mjera uskoro je stigla iz Banjaluke, pa je jedno potpredsjedničko mjesto nedostajalo za predstavnika Hrvata u Kolegijumu NS RS.
Ustupajući potpredsjedničku pozciju u NS RS Snježani Božić, poslaniku SDS-a, te buntovniku u pokušaju Ramizu Salkiću, vladajući SNSD pokazao je i kako će stvari izgledati i na nivou BiH. Kako Salkić nije našao za shodno da napusti sjednicu jer u Kolegijumu nema jednog konstitutivnog naroda, hrvatskog, tako je i SNSD pokazao da će u njihovom djelovanju prioritet uvijek imati borba za ravnopravnost Srba. Salkić je ostao nijem, a predsjednik RS Milorad Dodik poručio je da će biti predsjednik za sve bez obzira na nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost, dok je predsjednik NS RS izrazio nadu da će biti volje u Skupštini da se izmijeni Ustav RS i time dio odgovornosti prepustio svima koji su mandate osvojili i glasali na konstitutivnoj sjednici sa nevjerovatnom većinom od 80 glasova "za". Demokratski principi da se u Kolegijumu NS RS nalazi predstavnik opozicije mogli su sačekati izmjene Ustava RS, Poslovnika i svih drugih dokumenta na kojima počiva funkcionisanje zakonodavne vlasti u RS. Za SDS ulazak u Kolegijum NS RS bio je dokaz da će se i na nivou BiH poštovati zajednička platforma, a svima ostalim da će se iz Republike Srpske u sjedištu bh. institucija govoriti jednim glasom. Nikako nije slučajno što se baš u ovom 8. sazivu NS RS dešava ovakav politički manevar. I oni koji su mislili da će četverogodišnji mandat biti nova stranica u političkom djelovanju u BiH na bazi kompromisa, sada znaju da će četiri godine koje su pred nama biti ključne za rješevanje budućeg uređenja BiH. Ustavna reforma sigurno će biti na dnevnom redu netom po konstituisanju vlasti na nivou BiH. Formiranje hrvatskog i srpskog bloka jasno ukazuje da se startne pozicije već zauzimaju, a približiti ih može samo činjenica da stranke sa sjedištem u Sarajevu ne žele da formiraju bošnjački blok jer tvrde da su probosanske ili bosanskohercegovačke partije. Upravo probosanska opcija navodi se kao ključni razlog za potpisivanje platformi i formiranje nacionalnih političkih blokova kao štit od moguće majorizacije. Pred nama je odlučujući period koji će, izgleda, biti potpuno drugačiji od onoga što smo do sada mogli vidjeti na političkoj sceni BiH. Stranke, bile one zvanično u nacionalnim blokovima ili ne, moraće mnogo otvorenije nastupati u narednom periodu. Koliko god SDP BiH sebe smatra bh. strankom toliko su u pravu i oni koji traže nacionalnu zastupljenost. Uostalom poslanik SDP-a BiH u NS RS predložio je Ramiza Salkića, poslanika SDA, za potpredsjednika parlamenta bez ijednog komentara što u Kolegijumu nema nikog iz reda Hrvata jer SNSD-ov kandidat za ovu poziciju Nada Tešanović čeka da se bar 80 ruku digne "za" predložene promjene Ustava RS.