BANJALUKA - Negativan trend bježanja sa časova, koji je nekada bio karakterističan isključivo za pubertetlije i srednjoškolce, proširio se i na osnovce, pa je to zahtijevalo reakciju, koja je došla u vidu pooštravanja kontrole u osnovnim školama u RS i upitnika koji se periodično šalje roditeljima kako bi se dobila kompletnija slika o nedolascima đaka.
Upitnik je anoniman i sastoji se od pitanja "U kojim sve situacijama vaše dijete izostaje sa nastave", "Gdje se nalazi vaše dijete kada nije na nastavi, a trebalo bi da bude" i drugih.
Na kraju upitnika je roditeljima ostavljen prostor za sve sugestije koje imaju, a koje bi pomogle pri smanjenju izostanaka učenika.
Tatjana Vilendečić, direktorica OŠ "Vuk Stefanović Karadžić" iz Banjaluke, kaže kako je veliki broj izostanaka za koje roditelji ne znaju.
"Nije rijedak slučaj da djeca donose opravdanja od ljekara ili napismeno od roditelja, a da za to ne znaju ni otac ni majka. Znalo nam se čak dešavati da ljudi dođu na informacije, vi ih pitate kako vam je dijete, da li je dobro, pa što ne bi bilo dobro, odgovaraju mi. A djeteta nema u školi dva-tri dana", ispričala je Vilendečićeva.
Upitnikom se pokušava još i saznati gdje đaci budu kada ih nema u školi, to jest radi se na sigurnosti djece.
"Veliki problem je gdje i s kim dijete bude kada ne dođe u školu", kaže Vilendečićeva. Prema njenim riječima, ogroman problem pravi i to što mnogo roditelja "pokriva" djecu kod nedolazaka u školu.
Na kraju školske 2015/16. godine učenici osnovnih škola RS napravili su 3.716.341 opravdani izostanak i 78.452 neopravdana izostanka, što po učeniku iznosi 39,92 izostanka.
"Ako se uporede prethodne tri godine, broj izostanaka u 2015. godini smanjen je za 15% u odnosu na 2014. godinu, a u 2016. godini je povećan za šest odsto u odnosu na 2015", kazao je Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda.
Dobar mehanizam kako razlikovati opravdane od neopravdanih izostanaka napravila je OŠ "Ivo Andrić" iz Banjaluka. Rukovodstvo ove škole donijelo je pravilnik o pravdanju časova. Tako su roditelji dužni lično obavijestiti odjeljenskog starješinu o razlogu izostanka učenika najkasnije drugi dan nakon istog.
U zavisnosti od broja časova, o opravdanosti se odlučuje na različitim nivoima. Nastavnik može da opravda do 30 časova, od 31 do 90 aktivira se komisija, a od 91 čas nadležno je odjeljensko vijeće.
"Pravilnikom smo dosta smanjili izostanke sa nastave. Ima slučajeva gdje su djeca stvarno bolesna, ali ima i bježanja. Tako smo imali slučajeve da nam, na primjer, bake budu loši saveznici. Naime, dijete ode iz kuće, roditelj misli da je u školi, mi da je bolesno, a ono otišlo kod bake", ističe Željka Opačić, direktorica OŠ "Ivo Andrić".
Šta se krije iza pomjeranja granice za bježanje sa nastave odgovor nam je dala Đurđica Jeličić, psiholog u OŠ "Ivo Andrić".
"Pomjerile su se granice puberteta, koji dolazi sve ranije, a s njim naravno i svi problemi karakteristični za to doba. Pojačan nadzor, kako roditelja, tako i škole, je neophodan u tom periodu", rekla je Jeličićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.