BANJALUKA, SARAJEVO - Prosvjetari u RS žale se da su sve više opterećeni administrativnim poslovima, jer, kako kažu, pored unošenja u dnevnik svih mogućih podataka o djeci i roditeljima, ocjena i vladanja, dužni su da vode i dnevnik rada, dnevnik dopunske, dnevnik slobodnih aktivnosti, svakodnevne pripreme, godišnje planove rada, mjesečne planove, te tvrde da im se posao pretvorio u puku papirologiju.
I dok se nastavnici u Kantonu Sarajevo žale nadležnima na previše obaveza koje im je dodatno nametnulo uvođenje e-dnevnika i žele povećanje plate za pet odsto, prosvjetari u Republici Srpskoj svakodnevno kubure i sa redovnom papirologijom.
U svih deset sarajevskih škola u kojima se sprovodi ovaj e-projekat nastavnici su rekli da ne žele raditi besplatno. I prosvjetari u RS imaju pune ruke posla, ali sa olovkama u rukama.
"Više vremena provedemo u vođenju i pripremanju dokumentacije koju treba da predočimo upravi škole i nadzornicima nego u pripremi materijala koji treba predočimo učenicima. Iako nam je materijal za učenike najpotrebniji, sva pomenuta dokumentacija je 'obavezna' i dok je odradimo, ostaje nam malo vremena za pripremu za đake. Samim tim trpe nastavni proces i učenici", priča za "Nezavisne" Dragana Dević, profesor razredne nastave OŠ "Sutjeska" u Modriči.
Njena koleginica iz Oštre Luke poručuje da se njihov posao definitivno pretvorio u administrativu.
"Ko šta radi - mi pišemo. Na početku školske godine imamo godišnji plan rada za svaki predmet, nakon toga svakog mjeseca treba da pripremimo mjesečni plan rada razrađen po radnim danima u tom mjesecu za svaki predmet. I iz tog mjesečnog plana zapravo upisujemo nastavne jedinice u dnevnik, planiramo i pismene i usmene provjere i ostalo. A tek onda dolazi sama priprema za čas koju svaki dan pišemo za naredni dan", nabraja Radana Srdić, profesor razredne nastave OŠ "Desanka Maksimović" Oštra Luka.
Ona je napomenula da svaki učitelj ima i neku svoju sveščicu gdje bilježi utiske o djeci i roditeljima. Srdićeva predaje kombinaciji tri razreda i kada svaki razred ima četiri časa, piše 12 priprema dnevno, za šta joj treba puno vremena.
Zato se maksimalno trudi da s njima radi tokom nastave, a prije ili na kraju časa piše u dnevnik, da joj ne oduzima dragocjeno vrijeme sa učenicima.
Dejan Topić i Sandra Barašin, profesori razredne nastave banjalučke OŠ "Branko Radičević", saglasni su da su neke od priprema i obaveza potrebne u radu, te da od administrativnog posla niko ne bježi.
"Ono što nama smeta i što nas pretvara u administrativne radnike je pisanje nepotrebnih stvari koji su nam nametnuti od strane ministarstva, Republičkog pedagoškog zavoda RS i uprave škole. Tu mislim na pisanje dosijea učenika i vođenje svezaka aktiva, dopunske, sekcije, npr. istu sekciju vode dva nastavnika i svaki piše svoj plan u svoju svesku, što je bespotrebno gubljenje vremena i sredstava. Takođe vođenje odjeljenske knjige nije usklađeno sa uputstvom o vođenju iste ili pedagog koji je nadređen nastavnicima 'izmisli' podatke koje treba da pišu", tvrdi Barašinova.
Kako kaže Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučkih regije, Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji je uvijek postojao i nosio mnogo obaveza, a iako se prosvjetari žale na obim, promjena biti neće.
"Ipak, slažem da ima nebitnih stvari koje se moraju raditi", dodaje Popržen.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.