BANJALUKA - Poražavajući rezultati PISA testiranja u BiH posljedica su i sticanja znanja koje je samo nužno potrebno za dobijanje ocjene, nije se radilo dovoljno na funkcionalnom znanju te je u budućnosti potrebno kontinuirano praćenje učenika u cilju formativnog ocjenjivanja.
Poručila je danas Maja Stojkić, direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, pred početak stručnog sastanka i dvodnevne radionice o izvještaju PISA 2018. za BiH, koji se održavaju u Banjaluci, a koje organizuje ova agencija i Misija OEBS-a u BiH.
"Nikome od nas ne treba činjenično stanje da bi opstao u životu, nama treba znanje koje ćemo moći funkcionalno primijeniti da bismo funkcionisali normalno kao građani ove države. Naša smjernica treba da ide ka funkcionalnom znanju i formativnom ocjenjivanju, ne samo sumativnom, te se moraju kontinuirano pratiti učenici u cilju formativnog ocjenjivanja", smatra Stojkićeva.
Pojasnila je da na PISA testu nikada neće biti postavljeno bilo kakvo pitanje koje se obrađuje u lekciji, već takav test sadrži pitanja koja su važna za život.
Podsjećamo, PISA test je pokazao da je svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH funkcionalno nepismen, odnosno da znanje ne zna primijeniti praktično.
"Rezultati su bili šokantni. Kod nas je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen te to svakako treba da bude porazna informacija za BiH", kaže Stojkićeva.
Ona kaže da su glavne preporuke Agencije da se što prije implementira zajedničko jezgro koje je definisala Agencija, da se kontinuirano radi na jačanju nastavničkih kompetencija i da se jača sistem evaluacije te praćenja ishoda učenja.
Rekla je da nakon ovog sastanka ide preporuka ka svim ministarstvima i zavodima da se ovdje dobijene informacije proslijede do zadnjeg korisnika u lancu, odnosno da sa svim budu upoznati nastavnici, roditelji, učenici i da shvate važnost ovog testiranja.
Ketlin Kavalek, šefica misije OEBS-a u BiH, kaže da je važno napomenuti da je BiH prvi put učestvovala u PISA testiranju.
"Mnoge zemlje su prošle kroz proces i preživjele su, kako se kaže, PISA šok, kada su rezultati pokazali da su mnogo niži nego čemu su se svi nadali", kaže Kavalekova.
Prema njenim riječima, važno je analizirati gdje su slabosti, pa istražiti način na koji se koristi osoblje, kao što su administrativni radnici i nastavnici, te da se više fokusa može stavi na obuku nastavnika.
Aleksandar Baucal, jedan od koordinatora PISA u 2018. godini u Srbiji, kaže da rezultati PISA nisu na nivou očekivanja te da bi svi željeli bolje rezultate.
Naglasio je da se kvalitet obrazovanja kreira prije svega u učionici na nivou škole te da su nastavnici i učenici glavni akteri, pa tu i treba da se rješavaju problemi.
"Obrazovna politika treba prvo da se usmeri na srce obrazovnog sistema, to je odnos nastavnika i učenika u odeljenju. Manje bi se trebalo fokusirati na neke makronivoe, kao što su opremanje škola ili broj tabli, kompjutera, te stvari jesu važne, ali one ne donose direktno poboljšanje kvaliteta", kaže Baucal.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.