LONDON - Kakav god bude ishod referenduma u Britaniji, EU će biti suočena sa novim talasom evroskepticizma i padom popularnosti Unije, komentarišu političari i analitički portali.
Čak i ako Britanci ostanu u EU, neugodna "zaostavština" te rasprave, jačanje trenda organizacija nacionalnih referenduma o evropskim pitanjima i otpor globalizaciji i međunarodnim elitama neće tako skoro nestati.
Koliko daleko i brzo bi se anti-EU "zaraza" mogla da proširi u slučaju "Breksita" - niko ne zna.
Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk upozorava da bi "Breksit" mogao biti početak "uništenja ne samo EU, nego i cjelokupne zapadne političke civilizacije."
Čak i ako Britanci u posljednji čas odluče da ostanu, još neke zemlje EU krenuće tragom britanskog premijera Dejvida Kamerona i tražiti olakšice u pregovorima sa Briselom, navodi Tusk.
Privatno, evropski čelnici i diplomate ljuti su na Kamerona smatrajući da igra "ruski rulet" sa budućnošću Evrope ne bi li okončao "građanski rat u vlastitoj stranci, torijevcima".
Sile evropske dezintegracije jačaju u mnogim zemljama, podstaknute nezadovoljstvom izazvanim ekonomskom situacijom, strahom od gubitka radnih mjesta zbog strane konkurencije ili imigranata i problema starenja stanovništva.
Evroskeptici u Holandiji izborili su se u aprilu za referendum o sporazumu o pridruživanju Ukrajine EU i uspjeli da prikupe dovoljno glasova da ga odbace.
Mađarski premijer Viktor Orban planira u oktobru referendum o evropskom planu raspodjele izbjeglica iz Grčke i Italije.
Jedan evroskeptični desničar zamalo je pobijedio na austrijskim predsjedničkim izborima prošlog mjeseca, ponesen talasom neprijateljstva prema migrantima i prkosom prema Briselu.
Nova ispitivanja pokazuju da je podrška javnosti EU pala širom Evrope, najviše u Francuskoj, gdje samo 38 odsto ljudi ima pozitivno mišljenje o Uniji - šest postotnih bodova manje nego u Velikoj Britaniji.
Najviše su zabrinuti stratezi u SAD i NATO-u, koji smatraju da bi "Breksit" oslabio jedinstvo Zapada i njegovu odlučnost u rješavanju bezbjednosnih izazova.
To su, kako navode u Briselu, "sve agresivnija Rusija", islamistički militanti, rat na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, koji je natjerao u bijeg milione ljudi, migrantski pritisci iz subsaharske Afrike i kibernetički napadi na ekonomske i bezbjednosne mreže.
NATO sada teško pronalazi evropske partnere koji bi bili spremni da rasporede manji broj vojnika u istočnoj Evropi zbog "ruske prijetnje", navode analitički portali.
Ričard Has, predsjednik američkog Vijeća za spoljne poslove i bivši visoki funkcioner Stejt departmenta, navodi da je evropski kontinent, koji je izazavao dva svjetska rata, postao dosadan za američke stratege nakon završetka "Hladnog rata".