VAŠINGTON - , MINHEN Bijela kuća je saopštila da je "iznenađena i razočarana" optužbom ruskog predsjednika Vladimira Putina da SAD pokušavaju da nametnu svoju volju cijelom svijetu.
`Iznenađeni smo i razočarani Putinovom ocjenom. Njegove optužbe su netačne`, izjavio je sekretar za štampu Bijele kuće Gordon Džondrou, povodom obraćanja ruskog predsjednika na minhenskoj konferenciji o bezbjednosti.
On je dodao da SAD očekuju nastavak saradnje s Rusijom u pojedinim važnim oblastima kao što su borba protiv terorizma i sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje.
Američki sekretar odbrane Robert Gejts odbacio je juče izjavu ruskog predsjednika da su SAD opasna svjetska sila rekavši da je `jedan hladni rat bio sasvim dovoljan`.
`Govoreći o pitanjima od prije mnogo godina, kao stari ratnik hladnog rata, jedan od jučerašnjih govornika skoro me ispunio nostalgijom za manje kompleksnim vremenom. Ponavljam skoro`, rekao je Gejts na sastanku zvaničnika bezbjednosti u Minhenu.
`Jedan hladni rat bio je sasvim dovoljan`, rekao je on i dodao da svi stari špijuni, u koje i on sam spada, imaju naviku da govore bez uvijanja. Poznato je da je ruski predsjednik nekada bio špijun KGB.
Gejts je dodao da je svijet danas drugačiji i kompleksniji nego u vrijeme hladnog rata, kao i da je potrebno partnerstvo sa drugim zemljama, uključujući Rusiju, radi rješavanja zajedničkih problema i suočavanja s novim izazovom islamskog ekstremizma.
Na istom skupu pred njemačkim kancelarom Angelom Merkel i brojnim visokim zvaničnicima iz svijeta, ruski predsjednik je u subotu optužio SAD da su `prekoračile granice u svakom pogledu` i da predstavljaju faktor destabilizacije u svijetu.
On je kritikovao širenje NATO-a prema granicama Rusije, okruživanje njegove zemlje američkim sistemima protivraketne odbrane, instrumentalizaciju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i nevladinih organizacija.
Putin je rekao da zvanična Moskva neće prihvatiti rješenje za budući status Kosova ako jedna strana bude ponižena i ako mu se otvoreno suprotstavi.
Takođe, Putin se usprotivio jednopolarnom svijetu, kojim se upravlja iz jednog centra moći, jednostranim akcijama u rješavanju konflikata čiji se broj pritom ne smanjuje, kao i `dijeljenju lekcija iz demokratije` Rusiji.
U intervjuu katarskoj satelitskoj televizji Al Džazira Putin je juče kazao i to da je američka vojna intervencija u Iraku nanijela više štete ovoj zemlji nego njen nekadašnji lider Sadam Husein.
Kazao je da je `za vrijeme borbi u Iraku više od 3.000 Amerikanaca ubijeno i da se broj civilnih žrtava u Iraku procjenjuje na više stotina hiljada`.
Putin je, podsjećajući da je Sadam Husein obješen 30. decembra zbog ubistva 148 šiitskih mještana, upitao: `Mogu li se porediti ove dvije strane?`
Predsjednik Gornjeg doma ruskog parlamenta Sergej Mironov izjavio je juče da je suština poruke koju je uputio Putin da se s Rusijom ne može razgovarati sa pozicija diktata i uz prenebregavanje njenih nacionalnih interesa.
Ruski politolog, predsjednik Fonda za efikasnu politiku Gleb Pavlovski ocijenio je da je obraćanje Putina bilo `obraćanje lidera` i signal da Rusija igra važnu ulogu u svjetskoj politici i da je `sazrela da kaže svoje 'da' i 'ne'`. (Agencije)
Česi poručuju: Raketni štit unutrašnje pitanje Praga
Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina u kojoj kritikuje SAD i NATO pokazala je zašto je važno proširenje transatlantske alijanse`, izjavio je češki ministar inostranih poslova Karel Švarzenberg.
`Moramo da zahvalimo Putinu, koji ne samo da se pobrinuo za veliki publicitet za ovu konferenciju, veći nego što smo očekivali, već i zato što je jasno i argumentovano objasnio zašto je potrebno proširenje NATO`, rekao je Švarzenberg.
Od osnivanja 1949. godine NATO je od 12 članica došao na 26. Češka Republika pridružila se alijansi 1999. godine. SAD nadaju se da će uspjeti da rasporede protivraketne sisteme u Češkoj i Poljskoj, što je izazvalo lavinu kritika Rusije posljednjih sedmica.
Švarzenberg je odbacio kritike Moskve. `Zahtjevi drugih država neće uticati na našu vladu`, rekao je on i dodao da je `raketni štit unutrašnje pitanje Praga`.