Zdravstveni problemi Hilari Kliton otvorili su raspravu o istorijama bolesti bivših američkih predsjednika. Američki magazin "Roling stoun" objavio je spisak američkih predsjednika koji su skrivali bolesti, od Vudroa Vilsona, preko Džona Kenedija i Harija Trumana, pa do Ronalda Regana. Jedini izuzetak u dugoj istoriji zataškavanja zdravstvenih problema u Bijeloj kući bio je Lindon Džonson.
Gruver Klivlend, koji je krajem 19. vijeka u dva navrata bio predsjednik SAD, krio je zdravstvene probleme do te mjere da mu je tumor uklonjen na jahti tokom navodnog pecanja. Tim od šest ljekara mu je, na brodu, uklonio tumor, pet zuba i dio gornje vilice.
"Predsjednik je bolestan čovjek", naslov je knjige koju je o Klivlendu prije pet godina napisao Metju Aldžio, koji je naveo da je Klivlend tragove operacije krio brkovima, kao i da javnost o tome nije ništa znala puna dva mjeseca.
Klivlend je do kraja života negirao te događaje, a puna istina je isplivala tek 23 godine kasnije.
I Vudro Vilson je tajno operisan u ljeto 1918. godine, kada su mu uklonjeni polipi iz nosa. Operacija je ostala tajna sve do 2007. godine, kada su objavljeni zapisi njegovog ljekara.
"To je bio veliki poduhvat", napisao je Vilsonov ljekar Keri Grejson svojoj supruzi. "O tome niko ništa ne zna, osim Idit Vilson, gospođice Harkins i Huvera. To je tajna koja je za sada sačuvana i mislim da je sada sve u redu", napisao je Vilsonov lekar.
Godinu dana kasnije, Vilson je tokom predsjedničke kampanje doživio snažan moždani udar, uslijed čega mu je ostala paralisana cijela lijeva strana tijela. Njegova supruga je i taj problem uspijela da zataška, pa su mediji istinu o Vilsonovom zdravlju saznali tek nekoliko mjeseci kasnije.
Vilsonov nasljednik u Bijeloj kući, Voren Harding, umro je od srčanog udara svojoj u kancelariji. Uzrok smrti je pokrenuo lavinu spekulacija, pošto je njegova supruga Florens zabranila obdukciju.
U nedostatku zvaničnog izvještaja, javnost je napala Hardingove lekare.
"Novine, koje su bile protiv Hardinga, napadale su nas, ali to su činile i razne druge grupe. Optuživani smo da smo ga izgladnjivali, da smo ga tjerali da jede dok nije umro, da smo ga trovali... Bilo smo optuživani da smo glupi, neznalice i nekompetentni", rekao je kasnije Hardingov ljekar Rej Liman Vilbur.
Hari Truman, koji bio bio sjajnog zdravlja u poređenju sa svojim prethodnikom u Bijeloj kući Frenklinom Delanom Ruzveltom, 1952. godine tajno je primljen u bolnicu zbog gripa i ozbiljne infekcije pluća. Taj događaj je skrivan od medija, a Trumanov portparol Džozef Šort je na pitanja o zdravstvenom stanju predsjednika odgovarao da je riječ o "povišenoj temperaturi i virusnoj infekciji".
Zdravstveni karton Harija Trumana objavljen je 2010. godine, kada je javnost saznala detalje u vezi sa tim slučajem.
Kada je Dvajt Ajzenhauer 1955. godine doživio težak srčani udar, javnosti je u početku saopšteno da je predsjednik "tokom noći imao probleme sa probavom".
Ajzenhauerov nasljedik, Džon Ficdžerald Kenedi, imao je najviše tajni od svih američkih predsjednika. Kenedi je patio od Adisonove bolesti, ali su njegovi ljekari to uporno negirali. U stvarnosti, ta bolest, zbog koje bubrezi ne mogu da proizvode hormone, otkrivena je kod Kenedija mnogo ranije i morao je svakodnevno da uzima koktel lijekova.
Zbog te bolesti je, navodno, dva puta pao u nesvijest u Ovalnoj sobi.
Lindon Džosnon je bio redak izuzetak u masi predsjednika koji su skrivali zdravstvene probleme. Džonson je 1965. godine, poslije operacije žučne kese, objavio poduže saopštenje u kojem je naveo kako je bolest otkrivena i kako je o operaciji razgovarao sa potpredsjednikom, članovima kabineta, Kongresom i generalima.
"Javnost će, naravno, biti u potpunosti indformisana o razvoju događaja", napisao je tada Lindon Džonson.
Informacije o Alchamerovoj bolesti Ronalda Regana objavljene su 1884, godine, odnosno punih pet godina pošto je napustio Belu kuću. Debata da li je Regan pokazivao simptome ove bolesti i tokom predsjednikovanja traju i danas.